Vaša Košarica
vaša košarica
je prazna
promijeni valutu u:
| |
naplata
 
Vaš e-mail:


  • knjige možete preuzeti bez troškova poštarine u knjižarama: Zagreb i Rijeka
  • plaćanje omogućeno svim online kreditnim karticama, mPay, on line bankingom
  • na teritoriju Republike Hrvatske moguće plaćanje pri dostavi (troškovi dostave), pouzeću.
  • za narudžbe iznad 500 kn dostava besplatna
Find us on Google+





Ponuda dana

 
 
  KOMPLET - DNEVNICI  
 
78%
popusta
josip pavičić

KOMPLET - DNEVNICI

Vaša cijena:
99,00 kn
Redovna cijena: 460,00 kn
Uštedjeli ste: 361,00 kn
Preostalo vrijeme
1 kupljenih
Možete dalje kupovati

Upravo kupljeno ...

 
Podijeli s prijateljima:

Ako smo šutjeli, što je ovo?
Polemički naslov ujedno je i najbolji ključ za razumijevanje knjige, jer u njoj se govori o tome kako se i o čemu govorilo u vrijeme koje se često opisuje kao vrijeme "hrvatske šutnje". Bilo je onih koji su (iz protesta ili zbog začepljenih usta) zaista šutjeli, no i onih koji nisu: prvo, zato što nisu htjeli, a, drugo, zato što nisu mogli šutjeti, jer im je pisanje (govorenje) bilo jedino zanimanje od kojeg su živjeli. Potonjima je pripadao i Pavičić. Što nije mogao publicirati, zapisao je u dnevnik, a što je zapisao, sad publicira: i kao intimni raport i kao ponudu čitatelju da uroni u dane i noći, i redakcijski dim, nakon kraha Hrvatskog proljeća.

Kraj novina
Sudske su zabrane novina u socijalističkoj Jugoslaviji bile rijetke. Sve redakcije bile su pod režimskom kontrolom i do zabrana bi dolazilo samo kad bi se neka otrgla kontroli. Kontrolori su na raspolaganju imali bogat arsenal metoda za discipliniranje neposlušnih redakcija i nepoćudnih novina, od "drugarske kritke" i "dobronamjernih upozorenja" do personalnih intervencija i gašenja novina iz nepolitičkih, najčešće financijskih razloga. Tako je bilo i s legendarnim zagrebačkim tjednikom, Vjesnikom u srijedu, koji je prestao izlaziti za Božić 1977. (pokrenut 1952.).

Ponedjeljak ujutro
Knjiga se sastoji od dnevnih bilježaka, stotinjak komentara iz autorove kolumne u Večernjem listu, polemičkih tekstova, pristojnih i prostačkih reakcija na objavljeno... i snova (prije i poslije buđenja). Spominje se i više od 1200 imena, od kojih većina pripada ličnostima iz današnjeg hrvatskog javnog života.

Format:20
ISBN:
Broj stranica:1028
Uvez:tvrdi
Godina izdanja:2010
Izdavač:NAKLADA PAVIČIĆ, ZAGREB

KRATAK OPIS

Dnevnike pišu šiparice, kapetani brodova i pisci koji nemaju drugog posla. Autor ovih dnevnika, novinski pisac i nakladnik Josip Pavičić (Bjelovar, 1944.), koliko je poznato, nije šiparica, ni kapetan broda, a posla je kao profesionalni nadničar na žurnalističkoj njivi uvijek imao preko glave, pa ipak od svoje 29. godine (sad mu je sedamdeset jedna) piše dnevnik. Glavni mu je razlog bila potreba da nekamo smjesti zapažanja, doživljaje, snove koje nije mogao, stigao, htio, smio udomiti u tekstovima koje je objavljivao. Na drugom je mjestu bila potreba da zapiše i poneki detalj iz konteksta u kojem se njegovo nadničarenje po novinama i urednikovanje u vlastitoj nakladničkoj kući odvijalo.
"Dnevnik pišem od 1973., ne svaki dan ali rijetko kad s prekidom duljim od tjedana dana, i tako sam dosad ispisao toliko teksta da mi je pomalo neugodno reći koliko. Dnevnik je šarolik, može se čitati od naprijed prema natrag i obratno, na preskokce, a ne mora se ni kontinuirano čitati. Gdje god se otvori, to mu je početak, i kraj, nije zahtjevan, uz njega se može i drijemati, a zahvalan je i za čitanje u zubarskoj čekaonici ili u vlaku. Nisam ga pisao s mišlju na objavljivanje, ali mi je kao profesionalnom piscu od početka bilo jasno da on može postati građa za objavljivanje", tumači sam autor svoje zapise, odajući kako se na objavljivanje dnevnika teško odlučio, jer je objava najbolji način da se izgube stari prijatelji i steknu novi neprijatelji.

Format:    20
ISBN:    
Broj stranica:    1024
Uvez:    tvrdi
Godina izdanja:    2010
Izdavač:    Naklada Pavičić, ZAGREB


KRATKI OPIS

Josip Pavičić
AKO SMO ŠUTJELI, ŠTO JE OVO?
Dnevnik 1973.-1974.-1975.

Polemički naslov knjige, Ako smo šutjeli, što je ovo?, ujedno je i najbolji ključ za razumijevanje knjige, jer u njoj se govori o tome kako se i o čemu govorilo u vrijeme koje se često opisuje kao vrijeme "hrvatske šutnje". Bilo je onih koji su (iz protesta ili zbog začepljenih usta) zaista šutjeli, no i onih koji nisu: prvo, zato što nisu htjeli, a, drugo, zato što nisu mogli šutjeti, jer im je pisanje (govorenje) bilo jedino zanimanje od kojeg su živjeli. Potonjima je pripadao i Pavičić. Što nije mogao publicirati, zapisao je u dnevnik, a što je zapisao, sad publicira: i kao intimni raport i kao ponudu čitatelju da uroni u dane i noći, i redakcijski dim, nakon kraha Hrvatskog proljeća. Najčešće je "mjestu radnje" velika dnevna redakcija Večernjeg lista, novina u kojima je autor bio zaposlen od 1968. do 1975. te od 2005. do 2012., kao tjedni kolumnist.
Dnevnikom maršira šarolika regimenta medijskih poslenika, pretežno iz Vjesnikova nebodera, a govori se i o susretima sa zanimljivim ličnostima hrvatske kulture izvan Nebodera, npr. s Gustavom Krklecom, Miljenkom Stančićem, Miroslavom Krležom, Matom Lovrakom, Mirkom Božićem, Jurom Kaštelanom, Danijelom Dragojevićem, Verom Horvat-Pintarić, Tomislavom Ladanom, Igorom Mandićem, Goranom Babićem, poluzabranjenim Vojmilom Rabadanom...

"Ako je pisanje dnevnika... pokušaj da se zaustavi vrijeme ili možda tek čovjekovo nastojanje da iz prašine zaborava otrgne pokoji trenutak sjećanja za one koji dolaze, onda je Pavičićeva knjiga... pogodila cilj."
M. Kovačević, Hrvatsko slovo


Josip Pavičić
KRAJ NOVINA
Dnevnik 1976.-1977.-1978.

Sudske su zabrane novina u soc. Jugoslaviji bile rijetke. Sve redakcije bile su pod režimskom kontrolom i do zabrana bi dolazilo samo kad bi se neka otrgla kontroli. Kontrolori su na raspolaganju imali bogat arsenal metoda za discipliniranje neposlušnih redakcija i nepoćudnih novina, od "drugarske kritke" i "dobronamjernih upozorenja" do personalnih intervencija i gašenja novina iz nepolitičkih, najčešće financijskih razloga. Tako je bilo i s legendarnim zagrebačkim tjednikom, Vjesnikom u srijedu, koji je prestao izlaziti za Božić 1977. (pokrenut 1952.). Formalno je ukinut iz financijskih razloga, a stvarno zbog toga što se usprotivio volji komunističke vlasti. VUS je objavio negativnu Mandićevu kritiku pjesme "Što bi morao komunizam" Gorana Babića posvećene Josipu Brozu, bio optužen za "političku diverziju" i kad se nije htio javno pokajati, ukinut je "iz financijskih razloga". Kraj tih velikih novina, koje su u najboljim danima dosezale nakladu od 350.000 primjeraka, središnja je tema ove knjige. Njezin je autor, kao VUS-ov kazališni i književni kritičar, komentator i posljednji urednik kulturne rubrike, bio neposredni svjedok i sudionik zbivanja koja su prethodila gušenju slavnih novina.
Mnogi će njezin čitatelj biti zatečen nepoznatom jugoslavenskom i hrvatskom političkom džunglom sedamdesetih godina, u kojoj se iza kulisa beskonfliktne socijalističke zbilje vodila žestoka borba: ili se žderalo ili bivalo požderanim. Ukidanje VUS-a jedan je od poraza, za neke i pobjeda, u toj borbi.

"Kazališni i književni kritičar VUS-a te njegov posljednji urednik kulture demistificira rad u novinama i pisanje kritika i kolumna. Demistifikacija je totalna, subjektivna i iskričava."
D. Derk, Večernji list


Josip Pavičić
PONEDJELJAK UJUTRO
Dnevnik 2005.-2006.-2007.

Knjiga Ponedjeljak ujutro sastoji se od dnevnih bilježaka, stotinjak komentara iz autorove kolumne u Večernjem listu, polemičkih tekstova, pristojnih i prostačkih reakcija na objavljeno... i snova (prije i poslije buđenja). Spominje se i više od 1200 imena, od kojih većina pripada ličnostima iz današnjeg hrvatskog javnog života.

Iz pogovora H. Dečaka:
"Kad s nekim polemizirate, morate to raditi tako da ostanete smireni i uljudni, a da protivnik poludi. Tako mi je jednom govorio autor ovog dnevnika, u jeku njegova najžešćeg okršaja s Uredom predsjednika Republike, zapravo s Mesićem samim, bitke koja se na stranicama Večernjeg lista vodila usred ljeta 2006., dok se većina izležavala na plažama. Čuvši to Pavičićevo geslo, bilo mi je jasno zašto on u mačevanju perom ima tako mnogo uspjeha i zašto je i iz te bitke, s vrhom države, izašao kao pobjednik... Polemički je nerv samo jedan od sastojaka ove torte... Pavičić ne uljepšava ni sebe ni druge... Koga smatra ništarijom, to će mu i reći... Žestokih protivnika koje pritom stvara Pavičić se nimalo ne boji. Dapače, priželjkuje da mu javno odgovore, jer im u njegovom loncu već krčka "sljedeća porcija"... Nikad zapjenjen – uvijek razoran, nikad nepristojan – uvijek usidren u argumentima. Ležeran – a snažan, lepršav – a sabran. Jezik? Virtuozno... Ipak, što će reći naši javnici kad u dnevniku budu čitali o sebi? Neki su Pavičićevi dobri prijatelji."

Iz pisma autorova prijatelja I. S.-a iz Ljubljane:
"Iz vaših dnevnika ipak je jasno što je za vas najbitnije: volite svoju suprugu, jedini život koji imate i sve svoje prijatelje. Meni je to veoma blisko, spadam naime među one koji smisao i cilj života vide u odnosu žene i muškarca, ali kako godine sve brže idu, ta žena je samo moja supruga. Zato o ženama pišem kao o dragocjenim bićima... Plašite se smrti, bolesti i nesreće; suprugu spominjete gotovo pedeset puta, kao eksplicitni simbol smisla života. Ali ste također više od pedeset ljudi pokapali, posjetili u bolnici ili saznali za njihovu bolest i nesreću... Spominjete samo jedno rođenje (unuka Jode) i jedno najavljujete... Vaši snovi su samo nekakva Kasandra nesvjesnog, ta polubožica donosila je ne baš najbolje vijesti... Vaš me dnevnik najviše podsjeća na Montaigneova razmišljanja o svakidašnjem životu koji je najvažnji jer je jedini koji imamo. Ali ne brinite se, drugi neće tako pažljivo čitati kao ja, pa ćete moći i dalje pisati!"

"Teško neprijatelju, a bogme i prijatelju!"
M. Jurišić, Večernji list

"Na kraju, prema dosadašnjem iskustvu, Pavičićevi dnevnički zapisi bit će zanimljiviji i više čitani u narednim naraštajima, slično kao i dnevnički zapisi Josipa Horvata. Zašto? Iz Pavičićeve proze, budući da je on novinar kao i Horvat, jasnije i sigurnije, s mnogo više podrobnosti i nepatvorene životnosti, odčitavati će budući ljudi naše vrijeme negoli iz tzv. učenih knjiga. A kako je sam dobrovoljno pristao da bacimo svoj voajerski pogled na njegovu privatnost i privatnost bliskih mu ljudi, to će čitanje Pavičićeva dnevnika biti izazovno i zanimljivo."
Nikica Mihaljević, Književna republika


 
  m_120871_Ako_smo_Naslovnica_18_6_10.jpg  
 
 
 
  m_120871_Kraj_novina_nasl_6_12_10.jpg  
 
 
 
  m_120871_Ponedjeljak_29109.jpg  
 
 

Dodatna ponuda

 
  POSLJEDICE PREVOĐENJA - Priručnik za prevoditelje  
 
53%
popusta
Vaša cijena:
45,00 kn
Redovna cijena:
95,00 kn
Uštedjeli ste:
50,00 kn
Preostalo vrijeme
1 kupljenih
Možete dalje kupovati

Dodatna ponuda

 
  ISPOD JEZIKA - KOMENTARI O JEZIKU I HRVATIMA  
 
72%
popusta
Vaša cijena:
45,00 kn
Redovna cijena:
160,00 kn
Uštedjeli ste:
115,00 kn
Preostalo vrijeme
0 kupljenih
Možete dalje kupovati
Moj račun Pomoć   Naslovna stranica | Kontakt | O nama | Troškovi isporuke | Uvjeti prodaje | Zaštita povjerljivih podataka | Izjava o privatnosti | izjava o konverziji | English
© 2001-2016, Superknjižara d.o.o.
Sva prava pridržana

Kako biste mogli pristupiti vašim podacima, promijeniti ih ili nastavili kupovinu, molimo Vas da popunite slijedeće.

Zaboravili ste lozinku?
Nisam registriran i želim se registrirati