Klikom na gumb "dodaj u košaricu" artikl će biti dodan u vašu košaricu koja se nalazi u gornjem desnom dijelu ekrana. Sadržaj košarice možete izmijeniti prije kupnje.
dodaj u košaricu
dodaj u listu želja
Lista želja
Klikom na gumb Dodaj na listu želja, artikl će biti dodan na Vašu listu želja koju možete pregledavati u postavkama Vašeg računa. Lista želja samo je podsjetnik na artikle koji Vas zanimaju i možete ih obrisati kad god vi to želite.
KRATAK OPIS
Što mislimo kad kažemo „ja“?
Može li osobnost, duša, svijest, nazovite to kako hoćete, može li „ja“ proizaći iz puke tvari? Ako ne može, kako smo onda vi ili ja ovdje? Ako može, kako onda shvatiti ovo začudno pojavljivanje?
Duboko u tvarnim temeljima, ljudski mozak je kaotična uzavrela juha čestica-molekula, na višoj razni on je neuronska prašuma, a na još višoj razini predstavlja nam se kao mreža apstrakcija što ih zovemo „simboli“.
Središnji simbol u mozgu je onaj koji svatko naziva „ja“. „Ja“ je čudnovata petlja u mozgu i svakom se ljudskom biću čini da je to „ja“ najzbiljskija stvar na svijetu. No kako je moguće da takva tajnovita apstrakcija bude zbiljska? Ili je možda naše „ja“ samo prikladna fikcija, a naša osobnost neka halucinacija što je halucinira neka halucinacija?
Kako se u našem umu odražavaju druga bića? Može li mnogo čudnovatih petlja različite „jačine“ boraviti u jednome mozgu? Ako je tako, tada je posvećeno načelo naše kulture – da u jednome mozgu stoluje jedna duša – samoobmana.
To su neke od tajanstvenosti obrađenih u ovoj knjizi. Trideset godina nakon autorove Gödel, Escher, Bach, evo svježe ispričane priče, ovoga puta razumljivije, pune anegdota, analogija i metafora. To je moderna filozofija uma koju može razumjeti svaka čudnovata petlja, knjiga koju Hofstadterovi čitatelji već odavno iščekuju.
Možda najvažnija knjiga koju ćete pročitati u životu!
DOUGLAS HOFSTADTER je profesor kognitivnih znanosti na Sveučilištu Indiana (SAD). Osim brojnih članaka i radova, objavio je (1979) knjigu Gödel, Escher, Bach za koju je dobio Pulitzerovu nagradu te se istaknuo kao jedan od u svijetu najpoznatijih filozofa uma, istraživač strukture ljudske misli i načina kako razmišljamo. Ostala djela: Ja uma (1981, s Danielom Dennettom), Metamagične teme (1985), Fluidni pojmovi i kreativne analogije (1995), Le Ton beau de Marot (1997). Posebno se bavio Aleksandrom Puškinom te objavio novi prepjev njegovog romana u stihovima Jevgenij Onjegin.
