Superknjižara
Vaša Košarica
vaša košarica
je prazna
promijeni valutu u:
| |
naplata
    donna haraway i genetski modificirana hrana
Naslov:
donna haraway i genetski modificirana hrana
sve od autora:
sve iz područja:
društvene znanosti
SOCIOLOGIJA
Sve od nakladnika:
SUPER VELIKA AKCIJA
ISBN:
953-6483-82-3
Broj stranica:
76

Vaš e-mail:


SuperPonuda

 
  ALKEMIJA  
 
73%
popusta
Vaša cijena:
49,00 kn
Preostalo vrijeme
2 kupljenih
Možete dalje kupovati



sociologija

 

george myerson

DONNA HARAWAY I GENETSKI MODIFICIRANA HRANA

 
 
DONNA HARAWAY I GENETSKI MODIFICIRANA HRANA
 
 
Cijena:39,00 kn
Internet cijena:11,70 kn
Uštedjeli ste:27,30 kn
 
Format:16
ISBN:953-6483-82-3
Broj stranica:76
Uvez:meki
Godina izdanja:2001
Izdavač:SUPER VELIKA AKCIJA, ZAGREB
Preveo(la):LJERKA PUSTIŠEK
dodaj u košaricu
dodaj u listu želja
  Košarica
Klikom na gumb "dodaj u košaricu" artikl će biti dodan u vašu košaricu koja se nalazi u gornjem desnom dijelu ekrana. Sadržaj košarice možete izmijeniti prije kupnje.
dodaj u košaricu


dodaj u listu želja
Lista želja
Klikom na gumb Dodaj na listu želja, artikl će biti dodan na Vašu listu želja koju možete pregledavati u postavkama Vašeg računa. Lista želja samo je podsjetnik na artikle koji Vas zanimaju i možete ih obrisati kad god vi to želite.
Podijeli s prijateljima:

KRATAK OPIS

Donna Haraway, vodeći međunarodni autoritet u proučavanju znanosti i autorica radikalnog "Cyborg Manifesto", secira raspravu o genetici, od Flavr Savr rajčice do laboratorijskog štakora s uprogramiranim rakom, OnkoMiša.
George Myerson nas vodi na putovanje dalekosežnih kontroverzija, od Greenpeacea i Monsanta do genetike, hiperkapitalizma i rađanja "ŽenoMuškarca" 21. stoljeća.


George Myerson piše o suvremenoj kulturi i modernoj misli. Predaje engleski jezik na Kings Collegeu u Londonu.
Autor je knjige Heidegger, Habermas i mobiteli i Ekologija i postmodernizam(također u biblioteci Znanost u džepu).


SADRŽAJ

Neobičan slučaj aktivistkinje i čudovišta Upoznavanje tuđinca Tijela, stvari i znanje Kiborzi, rajčice i štakori Hala nečistoće Mutacija skromnog svjedoka Mutantska sveučilišta Transgeničko tisućljeće S onu stranu dobrih i zlih Bilješke Preporučujemo za daljnje čitanje



RECENZIJE

Zoran Roško, Zarez, 66, 25. listopada 2001.


MUTANTI, ŽENE I OPASNE STVARI


Ideje, čini se, “jesu” geni; kultura i priroda, na ovaj način sagledane, pripadaju istome kontinuumu.
Koji bi bio rok trajanja ekstremnoga ljevičarskog teoretičara s ugrađenim genom eukaliptusa, bi li se mijenjao sporije i zato sporije pretvarao u desničarskog reakcionara? Možda bi Japanke s ugrađenim genom rajčice bile savršene ljubavnice? Možda bi panda s modificiranim genima Michaela Jacksona bila sposobna putovati kroz vrijeme, svemir i cyberspace i vječno ostati neistrjebljenom? Ušli smo, dakako, u bajkovitu tehnološku pustolovinu genetski dizajniranih bića, i sada smo natjerani donositi nadrealno-bizarne odluke i izbore, odlučivati se između naizgled prirodnih i “umjetno prirodnih” prehrambenih i životnih halucinacija.
Dobro, a kako je odlučio mladić iz dalekog 18. stoljeća, koji je tijekom nekoliko vrelih ljetnih sati frenetično čitao Goetheova Werthera? Znamo, oponašajući književnog junaka, i sam je počinio samoubojstvo – ubio ga je, dakle, mentalni virus toga umjetnoga, kulturnog “proizvoda”, materijalizirane utvare Goetheove mašte.


Ideje-mentalni geni?
Dakle, u čemu je razlika? Jesu li geni samo biološki skrutnute ideje, kondenzati znanja, i recipročno, jesu li ideje samo mentalni geni, odnosno virusi? Na ovo drugo pitanje, sve je pomodniji odgovor da. Cijela nova znanost danas se bavi time, a zove se memetika. Razvila se iz ideje Richarda Dawkinsa o memima, kao kulturalnim genima, osnovnim jedinicama kulture što se šire i razmnožavaju poput gena. I memi dakle, poput sebičnih gena, umove ljudi-domaćina koriste samo kao prijevozno sredstvo i podoban okoliš koji im omogućuje bujanje. Ideje, čini se, “jesu” geni; kultura i priroda, na ovaj način sagledane, pripadaju istome kontinuumu. No, jesu li onda geni samo puke molekularne ideje? Jesu li geni oblik znanja, čak tekstualnog znanja? To je značajno pitanje, jer ako jesu, to znači da za živa bića vrijede pravila tekstualne analize i da trebamo govoriti o biološkoj retorici, biološkoj intertekstualnosti, biološkim likovima i pripovijestima, a ne više o nekim fiksnim, objektivnim, klasifikacijom ustanovljivim “bićima”, “rodovima” i “vrstama”.


Hipertekstualizacija biologije
Herojska osoba tekstualizacije, točnije, hipertekstualizacije biologije je Donna Haraway, jedna od najvećih postmodernističkih zvijezda, slavna po svojem slavljenju kiborga i krilatici “Radije bih bila kiborg nego božica”. Ona je iz aktivističkoga gledišta feminističke kritike patrijarhalne kulture, u hibridnome statusu kiborga prepoznala osloboditeljski potencijal za budućnost žena i civilizacije uopće. Kiborg je, da podsjetimo, biće neodređenih granica koje obitava negdje između živog i neživog, prirodnog i umjetnog, organskog i kibernetičkog. Knjiga koja je pred nama, Donna Haraway i genetski modificirana hrana, autora Georgea Myersona, docenta na katedri engleskog jezika na King’s Collegeu u Londonu, zapravo je produžena, plesna, recenzija posljednje Harawayine knjige.


Skromni svjedok Drugi Milenij.
ŽenoMuškarac Sreće OnkoMiša. Myersonova se knjižica pojavljuje kao jedan od brojnih naslova u biblioteci Znanost u džepu, nakladnika Jesenski i Turk, biblioteci čije knjige pokušavaju na jednostavan način predstaviti slavne suvremene filozofe, teoretičare i znanstvenike koji bi i kod nas trebali biti nadnaravno poznati, iako gotovo da nemamo prijevoda njihovih knjiga – Harawayini su nam tekstovi tako poznati samo iz nekoliko zbornika i časopisa. Budući da Harawayine ideje Myerson povezuje s više-manje svima poznatim kontroverzama oko genetski modificirane hrane, njegov će uvod u Harawayinu kiboršku, ne-čistu ontologiju, pisan poput novinskog feljtona, moći privući pažnju i onih koji o onome o čemu svi imaju neki stav ipak žele imati nešto sofisticiranije stajalište. Kao kada netko, na primjer, u kafansku analizu zadnjeg kola nogometne lige poželi ubaciti žižekovski kategorijalni aparat. Za one pak koji su ionako već sofisticirani, Myersonova knjiga samo je šalabahter za čitanje u autobusu.


Manifest hibridnosti
Sama je Harawayina knjiga pak jedna od najvažnijih kulturalnih studija zadnjeg desetljeća 20. stoljeća čija je “šira svrha reagirati na nove svjetove s kojima se suočavamo na prekretnici novog tisućljeća”. Poput Harawayine prve knjige, iznosi ona manifest hibridnosti, neodređenosti života i samog postojanja, nemogućnosti postavljanja čvrstih granica između pojava i neodrživosti samog kategorijalnog mišljenja. “I ljudi i stvari imaju nesvedivo trickstersko obilježje koje se opire kategorizacijama i projektima svih vrsta. Čežnju hrane rascjepi u kategorijama”, kaže Harawayeva. Nema “čistih činjenica”, one su uvijek prožete teorijama i svjetonazorima koji ih proizvode i unutar kojih one uopće i postoje kao činjenice. Prihvatiti neke činjenice znači “ući u neki određeni svijet ostavljajući neki drugi iza sebe”. To je zato što su činjenice danas postale kompliciranije, one su “‘mutirane’ činjenice – pune teorija, pune nesigurnosti i dvosmislenosti”. Iako je tako zapravo bilo oduvijek, sada smo toga svjesni, i zato nam je potrebno naučiti živjeti u tom novom svijetu neodređenosti, biti “usredotočeniji na istinsku nejasnoću stvari, neodređenost koja će morati biti dio svih odgovora koje se odlučimo dati, svih obveza koje preuzmemo”. U pomičnome svijetu, u kojemu su i sami podatci neka vrsta živih bića, “neodređenost i obveza idu zajedno. To je bit ‘zrelog’ angažmana: prepoznati neodređenosti svijeta, pa i one vlastitoga položaja”. Budućnost koja nam se ukazuje nakon urušavanja kategorija, Harawayeva zove “‘heterogenim blagostanjem’, ispunjenjem neodređenosti a ne bijegom natrag u definiciju”, jer naše se “podjele nikada više neće čak ni doimati čvrstima”.


Aktualni tehnoznanstveni fetišisti, na primjer, gen vide kao samoistovjetnu, objektivnu stvar, no oni nisu svjesni da takvim viđenjem poriču konstruiranost vlastitih izjava o genima. Tijela su, tvrdi Harawayeva, samo “čvorišta” u mreži odnosa i integracija, a samo fetišizam može ta interakcijska čvorišta pretvoriti u objektivne stvari. Harawayeva je svjesna da i njezino gledište, koje naglašava “situiranost” svakog znanja, može postati fetišom, a ja mislim da je ono to u velikoj mjeri doista i postalo. Ona tako, primjerice, potpuno negira mogućnost nematerijalnih čimbenika djelatnih u onome što zovemo fenomenom života; njezine analize ignoriraju unutarnji ili eventualni duhovni život živih bića. Govoreći o “tehno-znanstvenim materijalno-semiotičkim tijelima u svijetu”, ona zapravo prihvaća pretpostavku tehnoznanosti da izvan mreže materijalno-semiotičkih odnosa nema ničega relevantnog.


Prelijepi hibridi
Hibridnost i neodređenost što ih slavi Harawayeva, nemaju, sami po sebi, nikakav oslobodilački potencijal. Sama priroda oduvijek je bila hibridna i neodređena, pa je jednako stvarala i divne i stravične pojave, stabilna bića poput stijena i preobražavalačka bića poput ljudi. Priroda s jednakom lakoćom stvara rigidne hijerarhijske sustave, kaotička turbulentna stanja i kontekste otvorene suradnji, dogovoru, empatiji i igri. Hibridi i kiborzi nisu ništa veći jamac slobode od, na primjer, prosvjetiteljskog autonomnog subjekta ili predmodernog plemenskog ili kastinskog pojedinca jedva odvojiva od svoje društvene uloge. Hibridizacija kategorija doima se značajnom promjenom, i u nekome smislu ona to doista i jest, ali to je ona vrsta promjene koja vrlo brzo postaje navikom, novom pričom, a da se u svijetu zapravo pritom ništa bitno ne mijenja. Ako nas hibridizacija hrane, bića, i života uopće, samo otvara temeljnoj neodređenosti svijeta i novim rizicima, onda to zapravo nije nikakva promjena – svijet je oduvijek bio neodređen i rizičan, sada možda imamo samo nešto manje razloga vjerovati u to da nam tekstualizacija i hipertekstualizacija svijeta mogu pomoći u stjecanju “slobode”. Točnije, ni izgradnja ni urušavanje kategorija ne jamče nam bolji svijet. Ako tražimo “utjehu” ili barem neku pouzdanost i sigurnost, moralnu ili duhovnu na primjer, sada znamo da je više ne smijemo tražiti u prirodi, znanosti, metafizici i tekstualizaciji. Možda će hibridizacija kategorija i urušavanje prividnih suprotnosti dovesti samo do radikalizacije potrebe za čistim vrijednostima, do mutiranih oblika religioznosti s jedne strane, i ekstatičnih, larpurlartističkih nihilizama s druge. Ljudi su, naime, prvenstveno percepcijski “hedonisti”, oni u svojim istinama moraju uživati, njihove ideje moraju nečime biti reklamirane. Da bi bila prihvaćena, neodređenost mora biti ugodna, a ako ona to ne uspije biti vrlo će se brzo pojaviti neki bog neodređenosti koji će nekako “opravdati” njezinu neugodnost i njezin nevidljivi, ali “duboki smisao”.




Najprodavanije

 

KOLIKO FAŠIZMA? - rastko močnik

KOLIKO FAŠIZMA?

Cijena: 65,00 kn
Internet cijena: 19,50 kn
Uštedjeli ste: 45,50 kn
Godina izdanja: 1999
DRUŠTVENI I POLITIČKI RAZVITAK HRVATA - dinko tomašić

DRUŠTVENI I POLITIČKI RAZVITAK HRVATA

Cijena: 149,00 kn
Internet cijena: 59,60 kn
Uštedjeli ste: 89,40 kn
Godina izdanja: 2013
NESTANAK JAVNOG ČOVJEKA - richard sennett

NESTANAK JAVNOG ČOVJEKA

Cijena: 169,00 kn
Internet cijena: 84,50 kn
Uštedjeli ste: 84,50 kn
Godina izdanja: 2015
SPISI O SUVREMENOM KAPITALIZMU - rastko močnik

SPISI O SUVREMENOM KAPITALIZMU

Cijena: 120,00 kn
Internet cijena: 24,00 kn
Uštedjeli ste: 96,00 kn
Godina izdanja: 2016

Preporučamo

 

KVOCIJENT POLJUPCA - helen hoang

KVOCIJENT POLJUPCA

Cijena: 29,90 kn
Internet cijena: 28,41 kn
Uštedjeli ste: 1,50 kn
Godina izdanja: 2018
CRVENDAĆ - jo nesbo

CRVENDAĆ

Cijena: 110,00 kn
Internet cijena: 104,50 kn
Uštedjeli ste: 5,50 kn
Godina izdanja: 2014
ATANOR - jasna horvat

ATANOR

Cijena: 149,00 kn
Internet cijena: 134,10 kn
Uštedjeli ste: 14,90 kn
Godina izdanja: 2017
POSEBAN OD PRVOG UDISAJA - ismar krdžalić

POSEBAN OD PRVOG UDISAJA

Cijena: 79,00 kn
Internet cijena: 75,05 kn
Uštedjeli ste: 3,95 kn
Godina izdanja: 2012

Što su drugi kupili

 

NEKI TO VOLE LJUĆE - hrana, geni i kulturna raznolikost - gary paul nabhan

NEKI TO VOLE LJUĆE - hrana, geni i kulturna raznolikost

Cijena: 120,00 kn
Internet cijena: 24,00 kn
Uštedjeli ste: 96,00 kn
Godina izdanja: 2007
EKOLOGIJA I KRAJ POSTMODERNE - george myerson

EKOLOGIJA I KRAJ POSTMODERNE

Cijena: 39,00 kn
Internet cijena: 11,70 kn
Uštedjeli ste: 27,30 kn
Godina izdanja: 2002
VLADA U BUDUĆNOSTI - noam chomsky

VLADA U BUDUĆNOSTI

Cijena: 39,00 kn
Internet cijena: 15,60 kn
Uštedjeli ste: 23,40 kn
Godina izdanja: 2005
DESCARTES ZA POČETNIKE - dave robinson, chris garratt

DESCARTES ZA POČETNIKE

Cijena: 49,00 kn
Internet cijena: 24,50 kn
Uštedjeli ste: 24,50 kn
Godina izdanja: 2003


zatvori
ALKEMIJA
73%
popusta
drago grdenić
ALKEMIJA
Vaša cijena:
49.00 kn
Redovna cijena: 180.00 kn
Uštedjeli ste: 131 kn
Preostalo vrijeme
Moj račun Pomoć   Strategija | Kontakt | O nama | Troškovi isporuke | Uvjeti prodaje | Zaštita povjerljivih podataka | Izjava o privatnosti | izjava o konverziji | English
© 2001-2019, Superknjižara d.o.o.
Sva prava pridržana

Kako biste mogli pristupiti vašim podacima, promijeniti ih ili nastavili kupovinu, molimo Vas da popunite slijedeće.

Zaboravili ste lozinku?
Nisam registriran i želim se registrirati