Superknjižara
Vaša Košarica
vaša košarica
je prazna
promijeni valutu u:
| |
naplata
    11.09.
Naslov:
11.09.
sve od autora:
sve iz područja:
POLITIKA
Sve od nakladnika:
JESENSKI I TURK
ISBN:
953-222-072-0
Broj stranica:
112

Vaš e-mail:


SuperPonuda

 
  VIZIJE - VISIONS  
 
61%
popusta
Vaša cijena:
59,00 kn
Preostalo vrijeme
5 kupljenih
Možete dalje kupovati
Find us on Google+



politika

 

noam chomsky

11.09.

 
 
11.09.
 
 
Cijena:75,00 kn
Internet cijena:60,00 kn
Uštedjeli ste:15,00 kn
 
Format:20,5
ISBN:953-222-072-0
Broj stranica:112
Uvez:meki
Godina izdanja:2002
Izdavač:JESENSKI I TURK, ZAGREB
Preveo(la):TOMISLAV BRLEK
dodaj u košaricu
dodaj u listu želja
  Košarica
Klikom na gumb "dodaj u košaricu" artikl će biti dodan u vašu košaricu koja se nalazi u gornjem desnom dijelu ekrana. Sadržaj košarice možete izmijeniti prije kupnje.
dodaj u košaricu


dodaj u listu želja
Lista želja
Klikom na gumb Dodaj na listu želja, artikl će biti dodan na Vašu listu želja koju možete pregledavati u postavkama Vašeg računa. Lista želja samo je podsjetnik na artikle koji Vas zanimaju i možete ih obrisati kad god vi to želite.
Podijeli s prijateljima:

KRATAK OPIS

Zastrašujući zločini koji su se dogodili 11. rujna 2001. nešto su posve novo u svjetskim zbivanjima, ne razmjerom ili značajem, nego po tome tko im je meta. Nacionalni teritorij Sjedinjenih Država nije bio napadnut, čak ni ugrožen, još od rata 1812. Mnogi su komentatori povukli analogiju s napadom na Pearl Harbor, no to je pogrešno. Dana 7. prosinca 1941. napadnute su vojne baze u dvjema kolonijama SAD-a – a ne nacionalni teritorij, koji nikada nije bio ugrožen… Nitko ne može naslutiti što to točno navještava. No, posve je jasno da je riječ o nečem drastično novom.



NOAM CHOMSKY je svjetski priznati politički aktivist, pisac i od 1955. profesor lingvistike na Massachusetts Institute of Technology. Pisao je i predavao širom svijeta o lingvistici, filozofiji i politici.



Preveo Tomislav Brlek




SADRŽAJ

Napomena urednika
Napomena prevoditelja

1. Još od rata 1812.
2. Može li rat protiv terorizma dobiti?
3. Ideološka kampanja
4. Državni zločini
5. Moguće opcije
6. Civilizacije istoka i zapada
7. Značajno obuzdavanje?

Dodatak A
Izvještaj State Departmenta o stranim terorističkim organizacijama (5. listopada 2001)

Dodatak B
Preporučeno štivo

O autoru



RECENZIJE
EKSTAZA ČINJENICA

Višeslav Kirinić, Zarez, 7. studenoga 2002.

Pristup Noama Chomskog političkoj problematici na elementarnoj je razini obilježen kritičkim odmakom, jednom vrstom bezinteresnog prosuđivanja koje je posljedak znanstveničkog habitusa autora, njegove vjere u činjenice/dokaze

Noam Chomsky, Mediji, propaganda i sustav; Preveli Robert Posavec et al.; Naklada Što čitaš?; Zagreb, 2002.; Noam Chomsky: 11.09; Preveo Tomislav Brlek; Naklada Jesenski i Turk; Zagreb, 2002.



Noam Chomsky jedan je od onih mislilaca koje zbog neprocjenjivog doprinosa znanosti – u njegovu slučaju lingvistike – gotovo i nije potrebno predstavljati. Rad na transformacijsko-generativnoj gramatici, razmatranje odnosa jezika i uma, te problema stjecanja jezičnoga znanja, samo su dijelovi autorova bogatog opusa čiji opseg uistinu zadivljuje. Druga bitna sastavnica tog opusa svakako su autorova politološko-ekonomsko-kulturalna razmatranja koja od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća bude interes čitatelja diljem globusa. Valja, međutim, na samom početku istaknuti jednu uistinu zanimljivu pojavu: politički dio opusa Noama Chomskog – koji broji toliko djela da im broj ne zna ni sam autor – na čudan je način zaobilazio prostor Hrvatske. Iako su pojedina lingvistička djela našla svoje mjesto na policama hrvatskih knjižnica, politologijska promišljanja nisu ovdje našla plodno tlo. Svega četrdesetak godina (!) nakon objavljivanja prve knjige Noama Chomskog na temu Vijetnamskog rata, čitateljima u Hrvatskoj pružena je mogućnost da se upoznaju s bitnim sastavnicama autorova izvanlingvističkog opusa.
Odvraćanje pažnje


U knjizi Mediji propaganda i sustav, svojevrsnom kolažu tekstova i razgovora s Noamom Chomskim čiju osnovu čine autorova promišljanja o sprezi medija i različitih struktura moći (politička, ekonomska itd.), na izrazito ekonomičan način naznačeni su temeljni uvidi autora u funkcioniranje medijske mašinerije, pri čemu tekst Proizvodnja pristanka ima gotovo paradigmatski status. U tom tekstu Chomsky definira indoktrinaciju ili propagandu kao proces kreiranja i učvršćivanja visoko selektiranih, preoblikovanih ili potpuno izmišljenih povijesnih sjećanja, kada je on povezan sa službenim neprijateljima. Kada mi to radimo, stoji u nastavku, onda je riječ o edukaciji, moralnoj poduci ili građenju karaktera. To je vrijedan mehanizam kontrole budući da učinkovito blokira svako moguće razumijevanje onoga što se događa u svijetu. Ključni cilj edukacije, a dakako i propagande, jest preusmjeravanje pozornosti, odvraćanje pažnje od naših vlastitih institucija i njihova djelovanja, ukratko, odmicanje pozornosti od pravog izvora velike količine nasilja i patnje u svijetu. Sprečavanje razumijevanja i odmicanje pozornosti od prostora moći od presudne je važnosti kako bi se elitnim skupinama omogućilo da djeluju bez javnih ograničenja i postižu vlastite ciljeve koji se u akademskoj terminologiji nazivaju «nacionalnim interesima». Pripisati nekom konkretnom pojedincu, na primjer Reaganu, grijehe laži i manipulacije, također je odvraćanje od same stvari. Naime, nasilje, laži i kršenje zakona prirodne su odlike države, svake države. Ono što je važno u danome kontekstu, ističe Chomsky, jest doprinos najoštrijih kritičara (unutar mainstreama) jačanju sustava indoktrinacije, kojega su i oni sami žrtve, ali i pronosioci. Velik uspjeh kritike i sustava indoktrinacije jest upravo taj što onemogućava shvaćanje da ovo što se događa danas ni u kom slučaju nije odstupanje od povijesnih ideala i prakse, koje bi se moglo pripisati ovome ili onome pojedincu. Riječ je zapravo o prikazu načina na koji naše institucije funkcioniraju i nastavit će funkcionirati, ako ih u tome ne spriječi uznemirena javnost koja je razumjela njihovu prirodu i njihovu stvarnu povijest. Sprečavanje takva razvoja događaja zadaća je obrazovnih institucija i medija, žele li ispuniti svoju funkciju – služenje moći i povlasticama. Rečenica koja ponajbolje sažima građu knjige Mediji, propaganda i sustav je ova: želite li naučiti nešto o propagandnom sustavu, dobro promotrite kritike i njihove prešućene pretpostavke – i naći ćete sve ono što u pravilu konstruira doktrinu državne religije.


Prešućeni dijelovi

Knjiga 11.09.u izdanju Naklade Jesenski i Turk, sačinjena je od niza intervjua što ih je Chomsky dao nakon terorističkog napada na New York i Washington. Ono što je važno reći jest da u svim razgovorima Noam Chomsky nimalo ne odstupa od stavova koje zagovara posljednjih triju desetljeća, te ostaje dosljedan traganju za činjenicama, ishodištima zastrašujućih terorističkih napada koji po njemu itekako imaju svoju pozadinu. No, umjesto da svoju pažnju usmjerava na kulturalnu ili religijsku razinu (kao što su to činili brojni autori u svojim osvrtima na događaje 11. rujna), Chomsky ukazuje na prešućivane dijelove čitava slučaja koji na osobit način osvjetljavaju te zločine. Baveći se, primjerice, pitanjem rata protiv terorizma koji je pokrenut na globalnoj razini, Chomsky ističe ovo: Želimo li to pitanje razmotriti ozbiljno, trebali bismo shvatiti da velik dio svijeta drži SAD vodećom terorističkom državom svijeta i to s dobrim razlogom. Mogli bismo se prisjetiti, stoji u nastavku, da je 1986. godine Svjetski sud osudio SAD zbog «nezakonite uporabe sile» (međunarodnog terorizma), na što su Sjedinjene Države uložile veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti kojom se sve države (to jest, SAD) poziva na pridržavanje međunarodnog zakona. Želimo li smanjiti, a ne povećati prijetnju od terorizma, valja biti oprezan i razuman. Kad su bombe IRA-e eksplodirale u Londonu, nitko nije pozivao na bombardiranje zapadnog Belfasta ili Bostona. Umjesto toga, piše Chomsky, poduzeti su koraci da se uhvate zločinci, a poduzeti su i napori da se pozabavi onime što stoji iza pribjegavanja nasilju. Postoje, stoji u zaključku, ispravni i zakoniti načini postupanja u slučaju zločina, bez obzira na razmjer.


Oslobađanje odgovornosti

Pitanje pozadine zločina u SAD-u izrazito je slojevito, pa se upravo iz službenog medijskog tretmana tih zločina dadu izvući određene pouke. Jedna od čestih pretpostavki novinara, kritičara i suvremenih teoretika jest da su teroristi odabrali World Trade Center iz simboličkih razloga, točnije kao odgovor na globalizaciju i kulturnu hegemoniju Zapada. To je uvjerenje, piše Chomsky, iznimno pogodno za zapadne intelektualce jer ih oslobađa odgovornosti za djela koja doista stoje iza izbora WTC-a. Je li prije dvadeset godina Sadat ubijen zbog globalizacije i kulturne hegemonije? Tijekom osamdesetih godina, stoji u nastavku, CIA je zajedno s obavještajnim službama Pakistana i drugih zemalja regrutirala, obučavala i naoružavala najekstremnije islamske fundamentaliste koje je mogla naći da se bore u «Svetom ratu» protiv ruskih okupatora u Afganistanu. Mislite li, pita Chomsky, da su se «Afganci», pripadnici snaga koje je podržavala CIA, borili protiv Rusa u Afganistanu zbog globalizacije i kulturne hegemonije? Što se tiče bin Ladenove mreže, njih je za globalizaciju i kulturnu hegemoniju briga jednako malo kao i za siromašni i potlačeni narod Bliskog istoka, kojem su godinama nanosili zlo. Njihovi su interesi jasno izraženi: oni vode Sveti rat protiv iskvarenih, represivnih i «neislamskih» režima u regiji i onih koji te režime podržavaju, kao što su osamdesetih vodili Sveti rat protiv Rusa. Nažalost, ističe Chomsky, Amerikanci i Europljani velikim su dijelom nedovoljno obrazovani (što pokazuje svu uspješnost propagande) da bi shvatili što se zbiva.

Ukratko, Chomsky ističe kako su zločini 11. rujna neprijeporno užasan teroristički čin, te da počinitelji moraju biti kažnjeni pred sudom, ali isto tako smatra kako je Sjedinjene Države moguće smatrati «nevinom žrtvom» samo ako odaberemo uobičajeni put zanemarivanja onoga što su SAD i njihovi saveznici činili ranije. Naglasci Noama Chomskog su jasni: postoji određeni kontinuitet vanjske politike Sjedinjenih Država koji itekako ima svoju važnost; zločin je uvijek zločin i za zločin valja odgovarati, no to pravilo mora jednako vrijediti za svakoga; nasilno rješenje vodi isključivo novom nasilju i znači nastavljanje politike sile koju SAD, skupa sa svojim saveznicima, provodi u posljednjih pedesetak godina.


Bliskost anarhizmu

Od pojave djela Američka moć i novi mandarini (1969.), Noam Chomsky uvijek iznova potvrđuje svoje nepripadanje bilo kojoj od strana u svjetskom poretku. Pristup Noama Chomskog političkoj problematici na elementarnoj je razini obilježen jednom bitnom sastavnicom koju gotovo da i nije moguće dovoljno naglasiti: riječ je o kritičkom odmaku, jednoj vrsti bezinteresnog prosuđivanja koje je, dakako, posljedak znanstveničkog habitusa autora, njegove vjere u činjenice/dokaze. Presudni dio njegova kritičkog aparata je dakle pobrojavanje svakovrsnih činjenica/podataka ključnih za cjelovito sagledavanje pojedinog problema, a koje je moguće provjeriti, dokazati i potvrditi. Upravo je u smislu takva bitnog nepripadanja Chomsky blizak anarhističkoj opciji. No iako se takav anarhistički habitus može nazvati svojevrsnim optiranjem, zagovorom ili govorom iz određene pozicije/mjesta, valja reći kako je anarhizam kod Chomskog uvijek paradoksalni izam, mjesto koje ne može i ne smije postojati kao mjesto, pozicija koja samu sebe dokida u vlastitom pozicioniranju.

Govoreći o politici jezika i semantike, Chomsky jasno ističe da je za otkrivanje istine potrebno oljuštiti sloj po sloj iskrivljenosti, pri čemu se spomenuto ljuštenje očituje u baratanju činjenicama ili traganju za činjenicama koje su često skrivene u izobličenjima interesno-propagandnog zrcala (medija), a sam spomen pojma istine i traganja za njom smješta Chomskog u okvir znanstveno-objektivističkog zahvata. Tek nakon što su definirani svi relevantni odnosi u sklopu određenog političkog ili ekonomskog problema, nakon što je – uvjetno govoreći – jasno naznačena njihova sintaksa, otvara se prostor utemeljenom prosuđivanju, semantičkom zahvatu ili interpretaciji. Valja, međutim, naglasiti kako upravo ta odlika kritičkog pristupa Noama Chomskog podliježe i najvećoj osudi.

Njegova težnja za objektivnošću, za prosudbama utemeljenim na činjenicama, podvrgnuta je najžešćoj kritici i to iz tri međuovisna razloga: prvi razlog moguća je (a po nekim teoreticima i nužna) selektivnost pri odabiru činjenica, drugi je sveprisutna vladavina relativizma, a treći je razlog vezan uz interpretativnu, hermeneutičku razinu.


Značenja i činjenice

Wittgenstein je na jednom mjestu zapisao da svijet nije ukupnost stvari nego činjenica. Chomsky implicitno, a ponekad i eksplicitno, iznosi ili svakako svojim djelima potvrđuje takav stav. No, suvremeno intelektualno ozračje velikim je, ako ne i prevladavajućim, dijelom određeno bitnim zaokretom: mogli bismo ga sažeti tvrdnjom kako danas svijet nije sveukupnost stvari nego značenja, a s obzirom na to da je sve značenje, hermeneutika dolazi u prvi plan. Važnost spomenutog zaokreta, važnost uzmaka činjenice ili njene preobrazbe u značenje, odnosno metodologijski primat tumačenja, izrazito se jasno očituje upravo na primjeru Noama Chomskog. Chomsky je, tvrde brojni njegovi kritičari, izrazito selektivan pri odabiru činjenica, odnosno odabire samo one činjenice koje odgovaraju njegovom cilju. On je utoliko od brojnih suvremenih teoretika prokazan kao “pozitivist” (pojam koji u velikom dijelu suvremenih diskusija ima izrazito negativan prizvuk), s obzirom na to da naivno vjeruje u postojanje i valjanost objektivnih činjenica te – što je još veći grijeh – u mogućnost objašnjavanja tih činjenica s pomoću objektivne i provjerljive teorije koja nije nužno vezana uz pojedinu kulturu ili promatrača. Pozitivizam je, tvrde brojni teoretici, oblik imperijalizma u čijem sklopu tobože neovisne činjenice postaju izraz i oruđe nekog oblika dominacije. S druge strane, subjektivizam je jedini politički korektan način pristupa zbilji, s obzirom na to da implicira jednakost i poštivanje tuđe kulture. Činjenice se, tvrde suvremeni kritičari Chomskog, ne mogu odvojiti od promatrača koji njima barata/manipulira, niti od kulture koja proizvodi kategorije kojima se one opisuju. U vlastitim interpretativnim zahvatima, kritičari Noama Chomskog najčešće uopće ne interpretiraju činjenice koje on izlaže, nego tumače značenje njegova izbora, onu skrivenu tendenciju, dubinsko zašto, neki pozadinski interes i time vjerojatno najbolje potvrđuju opasku Noama Chomskog prema kojoj su upravo visokoobrazovane strukture, intelektualci (izraz od kojega Chomsky ne zazire, za razliku od njegovih kritičara!) najpodložniji indoktrinaciji i propagandi, dijelom iz jednostavnog razloga što najviše čitaju, a dijelom i stoga što upravo oni predstavljaju prvotnu metu sustava propagande. Moguće je, tvrdi Chomsky, govoriti o doprinosu najoštrijih kritičara (unutar mainstreama) jačanju sustava indoktrinacije, kojega su sami ti kritičari ujedno žrtve i prenosioci. To je pravilo za obrazovane strukture koje su uvijek najdublje indoktrinirane. Jer ako je činjenica otklonjena u drugi plan, ako je objektivna prosudba nemoguća, pa ako čak i subjekt gubi vlastitu utemeljenost, onda je svaki jasan zaključak nužno neodrživ. Kakve li sretne okolnosti za sve moćnike koji su dosad morali prikrivati vlastite tragove! Odsad je prikrivanje tih tragova posao kritičara i teoretika koji, najčešće nesvjesno, stvaraju snažan teorijski štit oko opasnih činjenica. Kritike upućene Chomskom utoliko izvanredno ilustriraju spomenuti skok od “pozitivizma” na hermeneutiku, svojevrsno “nadilaženje” i prokazivanje činjenice i prelazak u prostor značenja. Napuštanjem prostora činjenica, relativiziranjem činjeničnog, objektivnog per se i skokom u značenje otvara se, međutim, zjapeća pukotina između onoga što i kako jest i onoga što i kako bi moglo biti.
U bitnome smislu, Chomsky ne traga za značenjem pojedinih činjenica; njegova prvotna namjera ni u kom slučaju nije tumačenje, nego detektiranje bitnih sastavnica ili činjenica nekog problema. Što će netko činiti s tim činjenicama, naime kako će ih transformirati pri generiranju njihova značenja, zapravo i nije toliko bitno. Ono što je, međutim, od presudne važnosti jest da činjenice budu poznate!


Zašto Chomsky tek sad?

Pitanje je moguće postaviti i na drukčiji način. Primjerice, zašto nam Chomsky stiže tek nakon Foucaulta, Virilioa, Derridae, Baudrillarda ili Žižeka? Jedan od mogućih odgovora izrazito je chomskijanski: zato što je tek nakon dovoljne doze relativizma, dekonstruiranja i svepatologizacije ovaj misaoni prostor spreman bez ikakvih posljedica prihvatiti Chomskog. Tek nakon skoka ili, bolje rečeno, propadanja u bezdan značenja, nakon teoretičkog umrtvljenja svijesti o važnosti činjenice, moguće je pustiti Chomskog u opticaj. Tek nakon što je zločinački napad na Sjedinjene Države proglašen apsolutnim događajem (Baudrillard), događajem odriješenim, isključenim iz svake kauzalnosti, događajem koji nema svojih uzroka(!), tek nakon toga Chomsky stupa na scenu.

Postmoderno mišljenje imalo je u određenom smislu paralizirajući učinak; ukratko, ono je uvelike onemogućilo nesmetano odvijanje bitnog procesa pretvaranja činjenice ili podatka u informaciju. Ako uopće dopušta ili propušta podatke, postmoderno mišljenje paralizira (ili, bolje rečeno, cenzurira) temeljni misaoni proces pretvaranja pasivnog podatka u aktivnu informaciju – u smislu u kojem ova potiče određene aktivnosti ili promjene u određenom sustavu. Upotreba jasnih i razgovijetnih činjenica kao mjerilo valjanosti svakog razmatranja danas je radikalno dovedena u pitanje, jer je svako rangiranje moralno i politički “nekorektno”, odnosno pogrešno. Chomsky nasuprot takvim stremljenjima ostaje odan zastarjeloj epistemologiji u smislu u kojem ipak teži iznalaženju objektivne istine. Godine 1986., piše Chomsky, . Tumačenje ove činjenice, njeno dekonstruiranje ili otkrivanje njena značenja zapravo je zadaća drugog reda. Jednom podređena značenju, ona biva prepuštena manipulacijama, raspada se u različitim kutovima gledanja, a njen izvorni smisao biva nepovratno izgubljen.

Zaključak je jasan: naša je sreća što su teoretici poput Foucaulta, Derridae, Baudrillarda ili Žižeka u dovoljnoj mjeri otvorili pukotinu između činjenice i značenja, što su u dovoljnoj mjeri dekonstruirali i demontirali simulirani odnos između uzroka i posljedice, s obzirom na to da su time priredili teren za Noama Chomskog. Jer tko zna; da kojim slučajem činjenice i dokazi još igraju bitnu ulogu na ovom intelektualnom prostoru, da kojim slučajem velik dio obrazovane javnosti nije u dovoljnoj mjeri obasjan i zaslijepljen sjajem post-modernističkog pravovjerja i, konačno, da kojim slučajem nije stvoren dovoljno snažan postmodernistički amortizer koji upija, ublažava i posve umrtvljuje sva ona podrhtavanja koja se javljaju kao posljedica sudara s činjenicama, možda danas i ne bismo čitali Chomskog.


----------------------
Integralni komentar urednice i književne kritičarke Jadranke Pintarić, Kulturno ljeto, Hrvatska televizija, 11. rujna 2002.


I dok su danas širom svijeta bezbroj puta ponovljeni snimci rušenja dvaju nebodera Svjetskog trgovinskog centra i
dok se na sačuvanim ruševinama odvijao dramaturški promišljen program sjećanja i čule se velike, časne, osjećajne i opominjuće riječi, u svjetskim je vladajućim medijima vjerojatno bio utišan svaki glas koji misli drukčije od službenog Washingtona.

Najpoznatiji takav drukčiji glas je sigurno onaj Noama Chomskog, profesora lingvistike i filozofije na prestižnome Massachusetts Institute of Technology. No, osim kao znanstvenik koji je učinio prevrat u lingvistici, jednako je poznat kao najljući američki politički disident i kao svojevrsni guru i ikona antiglobalističkih pokreta, boraca za ljudska prava i svih obespravljenih i potlačenih diljem svijeta. O njegovoj slavi govori i podatak da je jedan od deset najcitiranijih autora na svijetu, zajedno sa Shakespearom i Biblijom, ali – jedini živ. K tome i vrlo živahan, usprkos tome što ima 74 godine i oko 70 knjiga iza sebe. Nakon 11. rujna prošle godine svaki medij u svijetu koji prikolko drži do svoga demokratskog i liberalnog imidža, zatražio je intervju od Chomskog. Tako je nastala knjiga jednostavna simboličnog naslova – 11. 09. Knjiga je, dakako, svojevrstan hit među onima koji se smatraju politički osviještenima. Kao i mnogo puta prije u proteklih gotovo pet desetljeća političkog aktivizma, Noam Chomsky, savjest američke nacije, pronicljivo, bespoštedno, argumentirano i bez dlake na jeziku analizira američku vanjsku politiku. Za njega su prošlogodišnji teroristički događaji bez presedan u povijesti samo prema jednoj stvari: napadnut je nacionalni teritorij Sjedinjenih Američkih Država, a to se nije dogodilo od 1812. godine. Daljnja se analiza pak temelji na njegovoj već poznatoj tvrdnji kako su upravo Sjedinjene Države najveći svjetski terorist. Tu tvrdnju potkrepljuje nizom primjera – od slučaja kada su se jednostavno oglušili na presudu o zlostavljaju u Nikaragvi, pokolja u Sudanu, Indoneziji, Vijetnamu, Gvatemali ili El Salvadoru, preko izravnog utjecaja na zbivanja na Bliskom istoku, davanja potpore i oružja Turskoj da učini strašne zločine nad Kurdima, pa do održavanja na vlasti režima npr. u Saudijskoj Arabiji. Mnogi bi rado zaboravili da je upravo Amerika naoružala i obučila i Talibane i Bin Ladena i njegovu al-Kaidu – onda kad su joj trebali. Isto tako, danas bi mnogi izbacili iz povijesti kako su SAD i Velika Britanija osamdesetih podupirali svoga prijatelja i saveznika Saddama Husseina. Mržnja i antiamerikanizam nisu nastali ni preko noći niti su puki produkt fundamentalističke zadrtosti – ne, Amerika je svojom vanjskom politikom, koju određuju vladajuće elite i njihovi interesi moći i kapitala, desetljećima stvarala neprijateljstvo diljem svijeta. To je pak ideološkom i medijskom manipulacijom ili prešućivano ili je propagandna mašinerija svojim sredstvima tumačila zbivanja i opravdavala akcije. Chomsky kaže kako su im u tome od velike pomoći i na usluzi uvijek bile i intelektualne elite koje šute, sve u ime viših nacionalnih ciljeva. Samo jedan podatak: u Afganistanu gladuje 7 i pol milijuna ljudi i pravo je licemjerje reći da će im pomoći američko demonstriranje moći. No, u jednom intervjuu od prije nekoliko dana Chomsky, ne bez nade, kaže kako nije sve izgubljeno jer se njemu čini da su Sjedinjene Države civiliziranije nego što su to bile prije 40 godina. Svoj optimizam gradi na onima koji misle svojom glavom, moć javnog mišljenja i društvene aktiviste koji će raditi na smanjenju mogućnosti za daljnje zločine i promicati nadu u slobodu, ljudska prava i demokraciju.




Najprodavanije

 

VLADA U BUDUĆNOSTI - noam chomsky

VLADA U BUDUĆNOSTI

Cijena: 39,00 kn
Internet cijena: 31,20 kn
Uštedjeli ste: 7,80 kn
Godina izdanja: 2005
DRUGA STRANA RUBIKONA - Politička strategija Alije Izetbegovića - miroslav tuđman

DRUGA STRANA RUBIKONA - Politička strategija Alije Izetbegovića

Cijena: 200,00 kn
Internet cijena: 160,00 kn
Uštedjeli ste: 40,00 kn
Godina izdanja: 2017
REKVIJEM ZA AMERIČKI SAN - Deset principa koncentracije bogatstva i moći - noam chomsky

REKVIJEM ZA AMERIČKI SAN - Deset principa koncentracije bogatstva i moći

Cijena: 120,00 kn
Internet cijena: 96,00 kn
Uštedjeli ste: 24,00 kn
Godina izdanja: 2017
ZLATO I TAMJAN - Kritički osvrti na politiku i religiju - drago bojić

ZLATO I TAMJAN - Kritički osvrti na politiku i religiju

Cijena: 120,00 kn
Internet cijena: 96,00 kn
Uštedjeli ste: 24,00 kn
Godina izdanja: 2016

Preporučamo

 

DŽENTLMENSKA PONUDA - julia quinn

DŽENTLMENSKA PONUDA

Cijena: 139,00 kn
Internet cijena: 111,20 kn
Uštedjeli ste: 27,80 kn
Godina izdanja: 2015
KAD TAMNO ISTEKNE - tim powers

KAD TAMNO ISTEKNE

Cijena: 95,00 kn
Internet cijena: 76,00 kn
Uštedjeli ste: 19,00 kn
Godina izdanja: 2010
SAMO DA TELEFON NE PROMIJENI BOJU - jasenka kratović

SAMO DA TELEFON NE PROMIJENI BOJU

Cijena: 60,00 kn
Internet cijena: 48,00 kn
Uštedjeli ste: 12,00 kn
Godina izdanja: 2011
DJECA TANNEROVIH - robert walser

DJECA TANNEROVIH

Cijena: 84,00 kn
Internet cijena: 67,20 kn
Uštedjeli ste: 16,80 kn
Godina izdanja: 2010

Što su drugi kupili

 

VLADA U BUDUĆNOSTI - noam chomsky

VLADA U BUDUĆNOSTI

Cijena: 39,00 kn
Internet cijena: 31,20 kn
Uštedjeli ste: 7,80 kn
Godina izdanja: 2005
SVECI - ILUSTRIRANA SVJETSKA ENCIKLOPEDIJA - tessa paul

SVECI - ILUSTRIRANA SVJETSKA ENCIKLOPEDIJA

Cijena: 420,00 kn
Internet cijena: 336,00 kn
Uštedjeli ste: 84,00 kn
Godina izdanja: 2010
ŽIDOVSKA POVIJEST, ŽIDOVSKA RELIGIJA - tri bremenita tisućljeća - israel shahak

ŽIDOVSKA POVIJEST, ŽIDOVSKA RELIGIJA - tri bremenita tisućljeća

Cijena: 89,00 kn
Internet cijena: 71,20 kn
Uštedjeli ste: 17,80 kn
Godina izdanja: 2006
SIDDHARTHA - PRINC KOJI JE POSTAO BUDDHA - marilia albanese

SIDDHARTHA - PRINC KOJI JE POSTAO BUDDHA

Cijena: 550,00 kn
Internet cijena: 440,00 kn
Uštedjeli ste: 110,00 kn
Godina izdanja: 2009


zatvori
VIZIJE - VISIONS
61%
popusta
jim morrison
VIZIJE - VISIONS
Vaša cijena:
59.00 kn
Redovna cijena: 150.00 kn
Uštedjeli ste: 91 kn
Preostalo vrijeme
Moj račun Pomoć   Strategija | Kontakt | O nama | Troškovi isporuke | Uvjeti prodaje | Zaštita povjerljivih podataka | Izjava o privatnosti | izjava o konverziji | English
© 2001-2017, Superknjižara d.o.o.
Sva prava pridržana

Kako biste mogli pristupiti vašim podacima, promijeniti ih ili nastavili kupovinu, molimo Vas da popunite slijedeće.

Zaboravili ste lozinku?
Nisam registriran i želim se registrirati