Superknjižara
Vaša Košarica
vaša košarica
je prazna
promijeni valutu u:
| |
naplata
    hakerska etika i duh informacijskog doba
Naslov:
hakerska etika i duh informacijskog doba
sve od autora:
sve iz područja:
društvene znanosti
FILOZOFIJA
Sve od nakladnika:
Jesenski i Turk - VELIKA AKCIJA
Broj stranica:
191

Vaš e-mail:


SuperPonuda

 
  POVIJEST VENECIJE 1-2  
 
73%
popusta
Vaša cijena:
149,00 kn
Preostalo vrijeme
16 kupljenih
Možete dalje kupovati



filozofija

 

pekka himanen

HAKERSKA ETIKA i duh informacijskog doba

 
 
HAKERSKA ETIKA i duh informacijskog doba
 
 
Cijena:130,00 kn
Internet cijena:26,00 kn
Uštedjeli ste:104,00 kn
 
Format:21
Broj stranica:191
Uvez:meki
Godina izdanja:2002
Izdavač:Jesenski i Turk - VELIKA AKCIJA, ZAGREB
dodaj u košaricu
dodaj u listu želja
  Košarica
Klikom na gumb "dodaj u košaricu" artikl će biti dodan u vašu košaricu koja se nalazi u gornjem desnom dijelu ekrana. Sadržaj košarice možete izmijeniti prije kupnje.
dodaj u košaricu


dodaj u listu želja
Lista želja
Klikom na gumb Dodaj na listu želja, artikl će biti dodan na Vašu listu želja koju možete pregledavati u postavkama Vašeg računa. Lista želja samo je podsjetnik na artikle koji Vas zanimaju i možete ih obrisati kad god vi to želite.
Podijeli s prijateljima:

KRATAK OPIS



U ovih godinu dana, otkad je objavljena, Hakerska etika je doživjela šesnaest svjetskih izdanja i salve pohvala analitičara novih tehnologija.
Nakon protestantskih radnika koji su na svojim plećima iznijeli rani kapitalizam, na scenu stupaju hakeri, ne kriminalci nego ljudi koji se pasionirano bave onime što vole. U ovoj snažnoj, čitkoj i zabavnoj knjizi Himanen ističe njihovu možda najveću zaslugu: i ne znajući, hakeri nisu stvorili samo vrhunsku tehnologiju (Linux) kojom danas pokreću Internet – nego i novu radnu i životnu etiku.


Pekka Himanen rođen je 1973. godine. Disertacijom iz filozofije u dvadesetoj je godini postao najmlađi doktor znanosti u Finskoj. Danas predaje filozofiju na Sveučilištu Berkeley (SAD), a kao gostujući profesor i na drugim najpoznatijim akademskim i neakademskim ustanovama u svijetu. Osim Hakerske etike, s Manuelom Castellsom nedavno je objavio i knjigu The Information Society and the Welfare State – The Finnish Model.


Hakerska etika jedna je od najznačajnijih političkih ideja i vrijednosnih sustava u povijesti. Hakeri su ratnici, istraživači, gerilci i radosni pustolovi digitalnog doba, istinski arhitekti nove ekonomije. Iako ih prikazuju kao čudovišta i često pogrešno shvaćaju, hakeri mijenjaju svijet. U ovoj knjizi, bitnom štivu za svakoga tko želi živjeti, raditi ili poslovati u dvadeset i prvom stoljeću, Pekka Himanen objašnjava kako i zašto.


—Jon Katz, kolumnist Slashdot.org i autor knjige Geeks: How Two Lost Boys Rode the Internet Out od Idaho


Napokon imamo knjigu o etici pravih hakera... ne zločinaca i vandala koje tisak danas naziva hakerima, nego idealističkih pionira čija etika otvorenosti, uključivanja i suradnje polaže kamen temeljac naše nove ekonomije.


—Danny Hillis, Long Now Foundation


[Himanenov] prikaz ključnih sastavnica hakerske etike ...zaokružen je i informativan kao nijedan dosad.


New York Times


Teorija hakerske kulture Pekke Himanena kao duha informacionalizma fundamentalni je doseg u otkrivanju svijeta koji nastaje u ovoj neizvjesnoj zori trećeg milenija.


—Manuel Castells, iz Epiloga


Hakerska etika je briljantna... Ova knjižica razbija mit, da za važne stvari trebaju kruti i staromodni oblici organizacije ili ropska odanost poslu. Upravo suprotno – suvremenim i povijesnim primjerima Himanen pokazuje da je na djelu obrat radnog procesa... Ova će se knjiga čitati, iščitavati i posuđivati prijateljima...


Slashdot.org




Kada kažemo haker, olako taj pojam povezujemo sa računalnim kriminalcima. Istina je posve suprotna. Naziv haker skovan je koncem 60-tih godina prošloga stoljeća od pripadnika pasioniranih programera sa MIT-a, koji su sami sebe željeli nazvati nekim određenim imenom. Da te izuzetne ljude ne bismo pobrkali sa piscima virusa i uljezima, koji se neovlašteno uvlače u informacijske sustave, hakeri su ih prozvali krekerima. No, hakeri nisu nužno pisci računalnih programa. Dapače, haker je u osnovi stručnjak ili entuzijast bilo koje vrste. Ako je tomu tako, što je onda hakerska etika? To je naziv za jedan općenito pasioniran odnos prema radu koji se razvija u našem informacijskom dobu. I eto teme za izuzetno čitljivu knjigu pod naslovom Hakerska etika i duh informacijskog doba, koju je napisao najmlađi finski doktor znanosti Pekka Himanen rođen 1973. godine. Iako je original objavljen još 2001. godine, a kod nas se naslov pojavio godinu dana kasnije u izdanju kuće Jesenski i Turk, za ovakvu knjigu nikada nije kasno. Naprotiv, ona se danas čini aktualnija nego ikada prije. Ona nas podsjeća i uči da je u informacijskom dobu od znanstvenih spoznaja još važniji otvoreni akademski model koji te spoznaje omogućuje. Predgovor ovoj knjizi napisao je Linus Torvalds (tvorac jednog od najpoznatijih hakerskih djela današnjice - operacijskog sustava Linux), a epilog je djelo Manuela Castellsa, najznačajnijeg istraživača našega Informacijskog doba. Uzmemo li i to u obzir, bez sumnje možemo utvrditi kako je riječ o značajnom djelu koje jednostavno morate pročitati, čitati iznova i posuđivati prijateljima. Nakon čitanja, možda ćete otkriti kako ste i vi pasionirani haker u svom poslu te kako i ne znajući njegujete Hakersku etiku.


— Domagoj Juričić, MeritorMedia




Tko su hakeri? »Radosni pustolovi digitalnoga doba«, idealistički pioniri čiji aktivizam počiva na etici otvorenosti ili pak zločinci i vandali kojih se prisjetite svaki put kad vam virus učini štetu na računalu? Autor ove knjige zastupa prvu tezu, razlikujući hakere od krekera, odnosno dobre od loših momaka. Sam izraz nastao je još u šezdesetim godinama prošloga stoljeća, a danas se pod tim nazivom uopćeno nazivaju svi ljubitelji ideologije slobodnoga softvera, koji sklonost slobodnom protoku informacija iskazuju kompjutorskim entuzijazmom i kreativnošću. Jer, prema njima, upravo je kreativnost ono što ih razlikuje od ropske radne snage koja šljaka za moćnoga mogula Billa Gatesa. Pekka Hakinen profesor je na Berkleyju, a postao je najmlađi doktor znanosti u Finskoj. U ovoj se knjizi ne bavi tehničkim stranama informacijske tehnologije, nego ga prije svega zanimaju mehanizmi tzv. hakerske etike, kao i njezin društveni i povijesni kontekst. Tu se može naći svašta, od Himanenovih interpretacija Platona do etike računala i Linusova zakona u predgovoru kojeg je napisao Linus Torvalds, poznati tvorac operacijskoga sustava Linux. Autorova je glavna teza otprilike ova: hakerska radna etika potpuno je suprotna vladajućoj i do danas neosporenoj etici protestantizma, u kojoj je sve zasnovano na novcu i radu. U čuvenom programatskom spisu Protestantska etika i duh kapitalizma Max Weber ustoličio je etiku rada koji je sam sebi dostatan i u socijalnom je smislu temelj društvene prihvaćenosti. Protestantska etika moralni je imperativ na kojem počiva cjelokupna kapitalistička privreda, a čovjeka pretvara u biće u potpunosti usredotočeno na rad, novac i zaradu. Tome se, smatra Himanen, suprotstavlja etika hakera koji rad prije svega vide kao igru, a ne biblijski izvor bola i muke; pokretačka im snaga nije novac, nego slobodna razmjena; najvažnijim izvorom produktivnosti smatraju kreativnost, a ne ispunjavanje zadanih obveza u fiksnom radnom vremenu. Naposljetku, društvenu hijerarhiju zamjenjuju nekom vrstom komuni(tari)zma. Hakerski advokat Himanen nedvosmisleno ustaje u obranu hakera. Pokušava ih predstaviti kao kreativne zanesenjake koji uvode posve drukčiju socijalnu paradigmu i drugi tip radne etike; nipošto ih ne treba zamjenjivati za krekere (crackers), čiji je osnovni motiv dokazati znanje i umijeće provalom na nečiji server ili izmišljanjem i slanjem virusa. Autor stoga često uvodi bipolarne strukture ne bi li historijski i strukturalno predočio razliku ta dva modela. Tako za podjelu na otvoreni i zatvoreni model rabi antičku i renesansnu opreku između akademije i samostana. Akademija (poput one Platonove) otvoren je sustav u kojem postoji slobodna i ničim sputavana razmjena ideja (model open codea). Samostan je hijerarhijski ustrojena cjelina u kojoj vlada načelo autoriteta: poglavar ili učitelj (danas šef u uredu ili vlasnik tvrtke) zahtijeva bespogovorno izvršavanje zadaća i ropsku odanost poslu. Možda je autor i pretjerao vidjevši u hakerskoj etici bitno drukčiji model rada od onoga koji danas cijeli svijet naziva kapitalizmom. Sve to znali smo i prije: ekipa koja se koristi Linuxom i ima futrolu za mobitel u obliku simpatična pingvina nije onaj tip ljudi koji je spreman raditi u nekom programerskom uredu u kojem je sve zadano i nema nikakvih mogućnosti za kreativnost. Obrat radnoga procesa Informatička alternativa — ljudi koji ne pristaju raditi za velike kompanije, ne piju Coca-Colu i protivnici su ekonomske globalizacije — postoji već dulje vrijeme i svakako zastupa drukčiji svjetonazor od, recimo, zaposlenika u Microsoftu, Nikeu ili McDonaldsu. I sve ih više ima. »Obrat radnoga procesa« o kojemu govori mladi Finac ne možemo shvatiti kao korjenit i radikalan rez s fetišizmom rada koji odlikuje američku i europsku kulturu još od vremena Karla Marxa i Henryja Forda. Ali u kontekstu teorije hakerske kulture kao duha informacionalizma, ovakva je teorijska studija nedvojbeno zanimljivo istraživanje, pokazujući da je — barem za neke — drukčiji svijet ipak moguć.


— Tonči Valentić, Vijenac


SADRŽAJ

Predgovor Prolog: Što pokreće hakere? Ili: Linusov zakon [Linus Torvalds] I. RADNA ETIKA [PDF] 1. Hakerska radna etika 2. Vrijeme je novac? II. ETIKA NOVCA 3. Novac kao motiv 4. Akademija i samostan III. NETIKA 5. Od netikete do netike 6. Duh informacionalizma ZAKLJUČAK 7. Počinak Epilog: Informacionalizam i umreženo društvo [Manuel Castells] Dodatak: Kratka povijest kompjutorskog hakerstva Bilješke Bibliografija Zahvale




Najprodavanije

 

TAKO KAZUJE HERAKLIT, EFEŽANIN -  heraklit

TAKO KAZUJE HERAKLIT, EFEŽANIN

Cijena: 39,00 kn
Internet cijena: 11,70 kn
Uštedjeli ste: 27,30 kn
Godina izdanja: 2005
FILOZOFIJA U TRAGIČKOM DOBU GRKA - friedrich nietzsche

FILOZOFIJA U TRAGIČKOM DOBU GRKA

Cijena: 49,00 kn
Internet cijena: 14,70 kn
Uštedjeli ste: 34,30 kn
Godina izdanja: 2001
SVETI TEROR - terry eagleton

SVETI TEROR

Cijena: 89,00 kn
Internet cijena: 80,10 kn
Uštedjeli ste: 8,90 kn
Godina izdanja: 2006
EDWARD SAID I PISANJE HISTORIJE - shelley walia

EDWARD SAID I PISANJE HISTORIJE

Cijena: 39,00 kn
Internet cijena: 11,70 kn
Uštedjeli ste: 27,30 kn
Godina izdanja: 2002

Preporučamo

 

ZATOČENIK ZENDE - anthony hope

ZATOČENIK ZENDE

Cijena: 169,00 kn
Godina izdanja: 2015
CRVENA RUŽA - julie garwood

CRVENA RUŽA

Cijena: 79,00 kn
Godina izdanja: 2014
ZAZVIŽDI I JA ĆU TI DOĆI - m. r. james

ZAZVIŽDI I JA ĆU TI DOĆI

Cijena: 100,00 kn
Internet cijena: 95,00 kn
Uštedjeli ste: 5,00 kn
Godina izdanja: 2015
ČAROBNICA - michael scott

ČAROBNICA

Cijena: 129,00 kn
Internet cijena: 122,55 kn
Uštedjeli ste: 6,45 kn
Godina izdanja: 2011

Što su drugi kupili

 

TEORIJA NEOBRAZOVANOSTI - Zablude društva znanja - konrad paul liessmann

TEORIJA NEOBRAZOVANOSTI - Zablude društva znanja

Cijena: 89,00 kn
Internet cijena: 80,10 kn
Uštedjeli ste: 8,90 kn
Godina izdanja: 2008
NA LOGIČKI POGON - martin davis

NA LOGIČKI POGON

Cijena: 160,00 kn
Internet cijena: 128,00 kn
Uštedjeli ste: 32,00 kn
Godina izdanja: 2003
O DIJALOGU - david bohm

O DIJALOGU

Cijena: 79,00 kn
Internet cijena: 63,20 kn
Uštedjeli ste: 15,80 kn
Godina izdanja: 2009


zatvori
POVIJEST VENECIJE 1-2
73%
popusta
gherardo orthaligiorgio craccogaetano cozzimichael knapton
POVIJEST VENECIJE 1-2
Vaša cijena:
149.00 kn
Redovna cijena: 549.00 kn
Uštedjeli ste: 400 kn
Preostalo vrijeme
Moj račun Pomoć   Strategija | Kontakt | O nama | Troškovi isporuke | Uvjeti prodaje | Zaštita povjerljivih podataka | Izjava o privatnosti | izjava o konverziji | English
© 2001-2019, Superknjižara d.o.o.
Sva prava pridržana

Kako biste mogli pristupiti vašim podacima, promijeniti ih ili nastavili kupovinu, molimo Vas da popunite slijedeće.

Zaboravili ste lozinku?
Nisam registriran i želim se registrirati