100 NAJLJEPŠIH TRGOVA SVIJETA - Putovanje kroz pet kontinenata
About the book 100 NAJLJEPŠIH TRGOVA SVIJETA - Putovanje kroz pet kontinenata
Dragi čitatelju,
U Europi su se gradovi gradili oko živih, prometnih tržnica i sajmišta, koji su se, kako se grad bogatio i napredovao, konačno pretvarali u trgove. Bogatstvo i moć grada odražavala se u raskošnosti njegova trga. Patriciji i dobrostojeći trgovci gradili su, uz crkve i Gradske vijećnice, veličajne rezidencije i uresima ukrašene trgovačke zgrade. Mnoge od tih prelijepih zgrada od jednake su povijesne važnosti kao i impresivne javne i vjerske građevine uz koje su smještene.
Sjeverna se Amerika može pohvaliti samo s nekoliko trgova koji su građeni prema europskima. Uglavnom su ih gradili doseljenici iz Europe, pokušavajući ponovno stvoriti urbanu kulturu svojih starih domovina. Quincy Market u Bostonu i Jacksonov trg u New Orleansu, primjerice, slični su ranijim europskim modelima.U Južnoj Americi znatan broj impresivnih gradskih trgova, koje su nadahnuli otmjeni stari trgovi u Španjolskoj i u Portugalu, svjedoci su muka koje su urođenicima Južne Amerike nametnule španjolska i portugalska kolonijalna vladavina.
Veliki trgovi u Aziji poprimaju novi, ništa manje veličanstven oblik i drugačije značenje. Trg pagoda u Rangoonu, klongovi u Bangkoku i Taj Mahal odraz su jedinstvenih motrišta na građanski, društveni i duhovni život. A tko bi mogao zaboraviti snažne slike s pekinškoga trga Tiananmen, koje su se 1989. godine prikazivale na našim televizorima? Drugačije su vrste i trgovi u sjevernoj Africi, nastali pod arapskim utjecajima: život i duša grada svjetluca u bučnim, pretrpanim bazarima, središtima trgovine i razmjene. Dijelom pod krovom, a dijelom na otvorenome, bazar je i danas jezgra mnogih srednjoistočnih gradova.
Mnogi ovi prelijepi trgovi i danas su bogata središta modernih gradova. Drugi su postali tihe scenografije i arhitektonski spomenici prošlim vremenima što zapanjuju turiste iz čitava svijeta. Kafići i barovi, restorani, spomenici i muzeji tih prekrasnih trgova služe kao sastajališta svojih građana i turističke znamenitosti za turiste. Turistima gradski trgovi nude kratak pogled na život kakav je u gradu mogao biti u prošlim vremenima, a kakvime je postao duh što danas oživljava grad.
S takvim mnoštvom različitih gradskih trgova nikakav odabir nikada ne može biti konačan. Pojedini su trgovi stavljeni na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Cilj očuvanja, koji se krije iza pojedinih UNESCO-ovih popisa, nama, međutim, nije dostatan kriterij. Stoga smo odabrali trgove koji najbolje predstavljaju kulturno, političko, vjersko ili povijesno naslijeđe svoje zemlje i koji su do dana današnjega ostali mjesta okupljanja.
Urednik