- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
Author Spengler, Oswald

Spengler [špε'ŋləɹ], Oswald, njemački filozof (Blankenburg, 29. V. 1880 – München, 8. V. 1936). Studirao prirodne znanosti i filozofiju; doktorirao 1904. tezom o Heraklitu, potom do 1911. bio gimnazijski profesor. U svojem glavnom djelu Propast Zapada: nacrt morfologije svjetske povijesti (Der Untergang des Abendlandes: Umriß einer Morphologie der Weltgeschichte, sv. I: Oblik i zbiljnost – Gestalt und Wirklichkeit, 1918; sv. II: Perspektive svjetske povijesti – Welthistorische Perspektiven, 1922) izlaže pesimističku morfologiju svjetske povijesti, u kojoj spaja tradicionalne cikličke filozofije povijesti s antimodernističkom historionomijom. Smatrajući da je sve duhovno stvaranje i vrijednosno ocjenjivanje duboko ukorijenjeno u organičkim vitalnim moćima, Spengler traži analogiju za razvojne oblike povijesnih sila i zakonitosti u biološkim zbivanjima. Kultura je temeljni prafenomen ljudske povijesti koji poput života duhovnog organizma prolazi kroz faze djetinjstva, mladosti, zrelosti i starenja, ona ima svoju vlastitu ideju, život, dušu, individualna je, u sebi zatvorena. Život pojedinačnih kultura najviša je cjelovita struktura povijesnoga trajanja; naime, među pojedinačnim kulturama nema međusobnoga prožimanja ni vremenskoga nadovezivanja. One se pak javljaju u tri osnovna oblika: antičkom ili apolonskom, arapskom ili magijskom i zapadnom ili faustovskom. Svaka od tih kultura završava civilizacijom kao krajnjim i najumjetnijim stanjem kulture, koje ujedno označuje njezinu smrt. Spengler drži da se zapadna kultura koja je započela merovinško-karolinškim razdobljem (IX–X. st.) nalazi u svojoj završnoj fazi, koja je po svojim bitnim obilježjima analogna fazi propadanja klasične kulture. Uništavalački svjetski ratovi, industrijalizacija, tehnicistički odnos prema svijetu, kult znanosti i dr., simboli su njezine duhovne starosti i skore smrti. Svojim je kulturnim pesimizmom utjecao na mnogobrojne intelektualce XX. st. Ostala značajnija djela: Pruski duh i socijalizam (Preußentum und Sozialismus, 1919), Čovjek i tehnika (Der Mensch und die Technik, 1931), Godine odluke (Jahre der Entscheidung, 1933).
Hrvatska enciklopedija