- Homepage
- social sciences
- sociology
- AUTONOMIJA I ODGOĐENA APOKALIPSA - sociologijske teorije modernosti i modernizacije
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

AUTONOMIJA I ODGOĐENA APOKALIPSA - sociologijske teorije modernosti i modernizacije
About the book AUTONOMIJA I ODGOĐENA APOKALIPSA - sociologijske teorije modernosti i modernizacije
Sociologija je, kako je poznato, rođena u 19. stoljeću, kao znanstveni pokušaj razumijevanja velikog povijesnog prijelaza, koji se poput golemog plimnog vala od 17. stoljeća valjao preko zapadnih društava (najprije u zemljama sjeverozapadne Europe), pretvarajući ih Iz zatvorenih, statičnih društvenih poredaka u otvorene, izrazito dinamične društvene konfiguracije. Tako su sociologija i moderno društvo oduvijek bili vrlo tijesno povezani, a jedno nije moguće do kraja razumjeti bez drugoga. Moderno se društvo, međutim, u 20. stoljeću pokazalo vrlo problematičnim u svojim pretpostavkama i dosezima te povrh toga i osobito štetnim za ljudski okoliš, a to je, razumljivo, rezultiralo intenziviranjem znanstvene i izvanznanstve-ne refleksije tih pretpostavki i dosega. S druge strane, sociologija je - kao »oblik znanstvene samosvijesti modernosti« (P. Sztompka) - svoj glavni problem od početka prepoznala upravo u »pitanju o prirodi moderniteta« (P. Berger), pa je ugledni britanski sociolog Anthony Giddens na toj crti čak ustvrdio da se sociologija ne bavi proučavanjem ljudskih društava kao takvih, nego je ona grana društvene znanosti koja je usredotočena na »napredna« ili moderna društva.