- Homepage
- literature
- theory of literature
- BARTOL INHOF - prilozi sa znanstvenog kolokvija
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
BARTOL INHOF - prilozi sa znanstvenog kolokvija
About the book BARTOL INHOF - prilozi sa znanstvenog kolokvija
Bartol Inhof (1866. – 1945) vjerojatno je najpoznatiji kao urednik Vijenca na samome kraju 19. stoljeća, gdje često uvršćuje i tekstove autora rane hrvatske Moderne, preda im se u svojim zasebnim kritikama uglavnom usmjerava oštrim prigovorima.
Inhof piše kratke prozne oblike s osloncem na kako on to kaže “pjesmu u prozi” Slavonska šuma Josipa Kozarca, te na svojevrsni postupak bidermajer-karikaturalnih sličica (Helena Voda, Vera Erl).
Osim tih kraćih proza piše nekoliko stihovnih parodija od kojih je najpoznatija Muderis s intertekstom Preradovića (Ružica Pšihistal)
Kao kritičar piše o Josipu Kozarcu, Vjenceslavu Novaku, Mati Vodopiću, Eugenu Kumičiću, Simi Matavulju i drugima. Najčešće piše o proznim tekstovima i tu se vrlo iscrpno zadržava dok u pisanju o poeziji postupa više nego ekonomično (Helena Voda i Goran Rem).
Inhof svojim kritikama domeće i kraće osvrt na jezik, gdje se kreće između stilističkih i jezičnopolitičkih pitanja (Sanda Ham).
Od osobitoga kulturalnoga značaja je njegova kazališna kritika, u kojoj se bavi užedramskim postavima i dramatizacijskim izvedbama kao i glazbeno-scenskim ostvarenjima (Kristina Peternai).
Inhof je vrlo plodan feljtonista, gdje je umješan u tkanju političkih, kulturnih, scenskih i recepcijskih fragmenata. Zanimljivo je da u feljtonistici izvodi i svojevrsnu dramatizaciju informacija kojima se bavi. Upravu tu, na tlu feljtonistike, prepoznajemo Inhofov polemički žanr, kojim dolazi i u Matoševo okružje.
Inhof je značajan urednik, kritičar, prozaik i feljtonist iz razdoblja hrvatskoga Fin de sieclea.
Zbornik radova o Bartolu Inhofu, koji je plodom Znanstvenoga kolokvija održanoga 2000. u njegovim rodnim Nijemcima, iscrpno i pažljivo prelistava udio Inhofa u hrvatskoj književnosti i kulturi.