- Homepage
- social sciences
- philosophy
- BLACKWELLOVA ENCIKLOPEDIJA POLITIČKE MISLI 1 (A - LJ)
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
About the book - BLACKWELLOVA ENCIKLOPEDIJA POLITIČKE MISLI 1 (A - LJ)
Srž anarhizma je doktrina da društvo može i mora biti organizirano bez prisilnog autoriteta države.
Iako je moguće pronaći anarhističke tendencije u misli brojnih pojedinaca već u antičko doba, prvi je politički teoretičar koji se nedvosmisleno zalagao za bezdržavno društvo bio GODWIN u svojoj knjizi iz 1793. godine; a prvi koji je sebe nazivao anarhistom bio je PROUDHON. Anarhizam kao ideologija imao je najveći utjecaj u kasnom 19. i ranom 20. stoljeću, kada su se revolucionarni pokreti takvog uvjerenja pojavili u više zapadnih zemalja. Odnedavno je utjecaj anarhizma oslabio iako veći broj pojedinaca i dalje o sebi misli kao o anarhistima te povremeno bane na političku scenu.
Anarhistički mislioci uopće ne predstavljaju homogenu grupu, već se ponekad čini da ih na okupu drži jedino svijest o zajedničkom neprijatelju, državi. Najočitije se razilaze u pogledu ekonomskih odnosa koji bi trebali zavladati u bezdržavnom društvu: to pitanje raspršuje anarhiste na čitav spektar varijacija od branitelja privatnog vlasništva i slobodne konkurencije na tržištu do zagovornika potpuno zajedničkog vlasništva, kooperativnog rada i raspodjele prema potrebama. Ove razlike, koje ću detaljnije analizirati u nastavku teksta, odražavaju razmi-moilaženje mišljenja o temeljnim pitanjima kao što su značenje PRAVEDNOSTI i SLOBODE i mogućnosti koje ima LJUDSKA PRIRODA.