- Homepage
- literature
- prose
- CESTA
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
About the book CESTA
Damir Miloš rođen je 1954. u Opatiji. Magistrirao je na Katedri za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kod prof. Danila Pejo-vića. Živi i radi u Vodicama.
Prve stručne radove iz područja teorije govora počeo je objavlji vati u stručnim časopisima kao što je Govor (časopis za fonetiku) i prigodnim zbornicama koji su se izdavali nakon godišnjih skupova posvećenih Verbotonalnoj metodi (o primjeni te metode u rehabi litaciji slušno oštećenih osoba). Zastupajući tezu da je znanstveni jezik, Ili jezik znanosti nedovoljan za izlaganje teorije koju je zago varao, objavio je nekoliko tekstova koji govore o potrebi promjene jezika znanosti da bi se dohvatio problem kojim se ta znanost bavi. Svoja stajališta pokušao je braniti u tekstovima objavljenim u časopisu Quorum, i to broju 6-7/1987. pod naslovom Autor i gramatika, zatim u broju 2/1988, u bloku kojeg je uredio pod naslovom Neverbalno iskustvo jezika, u kojem je i njegov tekst pod naslovom Pretpredikativni svijet. Posljednji tekst koji se bavio tim pitanjem objavljen je u Quorumu broj 2/1989. pod naslovom Simetrija. Danas zastupa tezu da je „priča" smrt pisanja. Od tog razdoblja počinje objavljivati književne tekstove koji su nastali pod utjecajem rezultata istraživanja teorije percepcije, po sebno onih vođenih dostignućima suvremene filozofske antropo logije (ponajprije Helmutha Plessnera, Hansa Georgea Gadamera, Meralau-Pontyja i Arnolda Gehlena).
Imajući neprestano na umu pitanje sinestezije osjetila, te po sljedica na ljudsku percepciju i tumačenja cijelokupnog ljudskog ponašanja s motrišta filozofske antropologije, autor je slijedećih romana: Pogled grad (1985), Se 0987), Smrt u Opatiji (1988), Bijeli klaun (1988), Nepoznata priča (1939), Autobiografija (1989), Ka petanov dnevnik (1991). Zoe 0992), Nabukodonozor (1995), Otok snova 0996), Kravata 0998), Klitostora (2000), Smetlar (2005). Piše i priče koje su izašle u dvije knjige: Kornatske priče (2006) i Meke ulice (2008).
Radio je u Centru SUVAG, bio asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a danas predaje estetiku na Likovnoj akademiji u Rijeci. Hobi mu je jedrenje.