- Homepage
- social sciences
- philosophy
- CJELOVITOST I IMPLICITNI RED
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

About the book CJELOVITOST I IMPLICITNI RED
David Bohm (1917-1992) bio je jedan od najistaknutijih američkih fizičara 20. st. Doktorirao je na Sveučilištu Berkelev (1943) radeći u istraživačkoj skupini pod vodstvom Roberta Oppenheimera. Nakon toga na Sveučilištu Princeton (1947-1951) blisko surađivao s Albertom Einsteinom. Zbog političkih razloga otišao u Brazil gdje je bio Šef katedre za fiziku na sveučilištu u Sao Paulu (195l - l955), a zatim je bio profesor na sveučilištu n Haifi u Izraelu (1955-1957). Od 1957. živio u Velikoj Britaniji gdje je bio profesor na sveučilištima u Bristolu (1957-1961) i Londonu (1961-1983). Izabran je za člana Royal Society (1990). Jedan je od vodećih teoretičara konceptualnog utemeljenja kvantne teorije i protivnik ortodoksnog "kopenhaškog tumačenja" kvantne teorije. Bavio se i problemima prostora i vremena, filozofijom znanosti, etikom i politikom. Poznat po raspravi o tumačenju kvantne mehanike pomoću teorije "skrivenih varijabli" kojom je nastojao deterministički tumačiti kvantnu teoriju. Našao (s Y. Aharonovim) jedan tip kvantne nelokalnosti, što je dovelo tlo Bellova teorema. Smatrao da postoji sveobuhvatno jedinstvo svijeta i da je kvantna fizika samo manifestacija dublje stvarnosti u kojoj vlada implicitni red...