- Homepage
- social sciences
- political science
- DOBA DRŽAVE - Država - između republike i carstva
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
DOBA DRŽAVE - Država - između republike i carstva
About the book DOBA DRŽAVE - Država - između republike i carstva
Doba države nije na izmaku. Duboka strukturna i ideologijska kriza “realnog liberalizma” te krah svjetskog sustava 2008. nedvosmisleno su upozorenje da sve globaliziranije građansko društvo ne niječe, nego, naprotiv, podrazumijeva regulacijski sposobne političke države, u svoj njihovoj nesvodivoj pluralnosti. Suvremeno uzajamno prožimanje građanskog društva i političke države, dviju sukonstitutivnih sfera slobode čovjeka kao autonomnog subjekta, moguće je shvatiti pod uvjetom da ideju umne države politologijski poimamo kao temeljni političkopravni projekt moderne epohe. U kategorijalnom polju razvijene teorije države preciznije razaznajemo da je sama ideja države izložena višestrukim kušnjama. Država kao pravna formacija stalno iznova sustaje kada logika pravne pacifikacije nasilja (fizičkoga i simboličkoga) posrće pred logikom sile, logika mira pred logikom rata, logika uzajamnosti država pred logikom osvajanja. U europskom kontekstu ideja države mora se dokazati kao valjana osnovica kontinentalne transnacionalne političke konstrukcije u izravnoj konfrontaciji s obnovljenom idejom imperija.
Doba države nastoji pokazati da su zapadnoeuropske države-nacije još uvijek snažno izložene imperijalnoj kušnji, kao i u ranijim stoljećima, čime dovode u pitanje svoju suverenost kao protuimperijalnu sposobnost i volju da se samoograniče na vlastiti teritorij i vlastite državljane te da se afirmiraju kao instrumenti uspostave i jamstva individualnih prava svojih građana. Takvoj su zadaći dorasle samo pravne i demokratske države koje univerzaliziraju političku i socijalnu građanskost svih svojih državljana. U mjeri u kojoj su u tome uspješne, ako u njima nema segregacije na građane prvoga i drugog reda, takve su države u europskoj konstrukciji samonadmašujuće političke formacije otvorenog tipa kojima je “Europa građana” obzor smislenosti vlastita opstojanja. Države ne “podnose” globalizaciju kao frivolnu Fortunu, nego su aktivni subjekti u procesu svjetske društvene, ekonomske, kulturne i političke integracije. Doba je države pred nama.