DOBA NASILJA, DOBA STRAHA

About the book DOBA NASILJA, DOBA STRAHA

U prvom dijelu knjige prikazan je Uskočki rat (1615.-1618.), koji je samo naoko bio kratki povijesni prasak. Bio je to zapravo događaj čije su se posljedice u gospodarskoj sferi osjećale desetljećima, a u mentalnim strukturama svijesti idućih generacija - još stoljećima, sve do danas. Autor je na temelju arhivskih vrela i objelodanjene literature pokazao kako su dubokog i zadugo neuništivoga traga u mentalitetu istarskoga čovjeka ostavila ona tragična povijesna zbivanja na njegovoj rodnoj grudi između XVI. i XVII. stoljeća, kada su se hrvatski mletački podanici (Benečani) i hrvatski podanici austrijskog nadvojvode (Kraljevci) identificirali s feudalnim banderijama svojih gospodara i pod njegovim vexillumima jurišali na ljude iste staleške i etničke pripadnosti. Drugi dio bavi se svijetom marginalnih - onih ljudi koje je europski Ancien Regime obespravio i gurnuo na rub društva. Taj svijet, nekad osporavan i prešućivan, postao je, barem u modernoj socijalnoj historiografiji, jedan od središnjih sadržaja proučavanja prošlosti. Golemi svežnjevi sudskih spisa, koje povjesničar gotovo donedavno nije smatrao bitnim za tumačenje povijesnog razvoja nekog društva, postali su nezaobilazni u analizama njegovih struktura. "Arhivi šutnje" progovorili su punim ustima i doveli na govornicu one marginalce kojima su prijašnja društva i njihove ideologizirane historiografije oduzele pravo na riječ. Pred povjesničarom, a zatim i pred čitateljem, izranja fascinantni svijet koji je "velika" historiografija gotovo potpuno ignorirala. Surovi svijet u kojem ljudi postaju prognanici i zlikovci, gdje se rađa okrutnost i gdje krv izaziva krv. U trećem dijelu ove knjige izvršena je, koliko to dopušta izvorna građa, minuciozna rekonstrukcija događaja vezanih uz hajdučko naseljavanje Puljštine i provedena analiza uzročno-posljedičnih veza koje su te događaje uvjetovale. Hajdučka migracija i problemi koje je ona potaknula promatrani su u okviru tadašnje povijesne situacije u Istri, pa su zato naglašena, a djelomice i obrađena, i ona pitanja koja nisu najuže povezana s kolonizacijom hajduka, ali su se posredno ili neposredno na nju odrazila.