- Homepage
- social sciences
- sociology
- DRŽAVA - Njeno poreklo i funkcija
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
DRŽAVA - Njeno poreklo i funkcija
About the book - DRŽAVA - Njeno poreklo i funkcija
Knjiga Vilijama Pola, Država: njeno poreklo i funkcija, napisana je početkom 1917. godine, malo pre Lenjinove Države i revolucije, verovatno njegovog najliberterskijeg dela. Pol je bio član marksističko-deleonističke Socijalističke laburističke partije, i kasnije jedan od osnivača Komunističke partije Velike Britanije. Njegova kritika državnog socijalizma u načelu podseća na liberterski princip anarhista: pošto će državno vlasništvo i upravljanje dovesti do birokratskog despotizma, socijalna revolucija mora ih zameniti industrijskom organizacijom društva sa direktnom radničkom kontrolom. Mnogo je značajnije to što su te ideje bile ostvarene u spontanoj revolucionarnoj akciji, na primer, u Nemačkoj i Italiji posle Prvog svetskog rata, i u Španiji (ne samo u poljoprivrednim seoskim oblastima, već takođe u industrijskoj Barseloni) 1936. godine. Moglo bi se tvrditi da je neki oblik komunizma [radničkih] saveta prirodna forma revolucionarnog socijalizma u industrijskom društvu. Ta tvrdnja odražava intuitivno razumevanje da je demokratija ozbiljno ograničena kada bilo koji oblik autokratske elite kontroliše industrijski sistem, bilo da su to vlasnici, menadžeri i tehnokrate, „avangardna“ partija ili državna birokratija. Klasični liberterski ideali koje su dalje razvili Marks i Bakunjin, i svi istinski revolucionari, ne mogu se ostvariti u uslovima autoritarne vlasti, u kojima čovek neće biti slobodan da do kraja razvije sopstvene potencijale, a proizvođač će ostati degradirani „fragment ljudskog bića“: oruđe u proizvodnom procesu kojim se upravlja odozgo.
Noam Čomski