- Homepage
- social sciences
- philosophy
- FILOZOFIJA, TEORIJA ILI NAČIN ŽIVOTA?
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

FILOZOFIJA, TEORIJA ILI NAČIN ŽIVOTA?
About the book FILOZOFIJA, TEORIJA ILI NAČIN ŽIVOTA?
Danas je prilično razvidno da je filozofija u klasičnoj antici bila razmatrana kao način života, a ne samo kao teorija, što možemo zahvaliti radovima kao što su Duhovne vježbe i antička filozofija, P. Hadota (Sandorf i Mizantrop, 2013) i Filozofija kao liječenje duše, J. M. Voelkea (Sandorf i Mizantrop, 2017). Takav je rad i Filozofija, teorija ili način života? Juliusza Dománskog. Domanski je promišljao cijelu povijest definicije filozofije od antike do ranog srednjeg vijeka te samim time i naglašavao važnost praktičnog aspekta antičke filozofije i renesanse. Ova knjiga pokazuje tragove praktičke komponente koji su preživjeli kroz stoljeća kod crkvenih otaca, kod humanista ranog srednjeg vijeka kao i u skolastici, da bi se sve jasnije i jasnije manifestirala među misliocima kasnog srednjeg vijeka i na kraju dovela do pune restitucije antičkog shvaćanja filozofije među humanistima renesanse četrnaestog i petnaestog stoljeća, kao što su Petrarca ili Erazmo. Onaj koji živi na filozofski način je atopos, kao što je Platon govorio za Sokrata. Tu se nalazi lajtmotiv ovog djela. Domanski pokazuje, između ostalog, koliko se tema osobnosti filozofa, neobična i strana, ponekad nedolična, u očima sugrađana pojavljivala i nestajala u različitim etapama povijesti filozofije i kršćanske teologije, kako bi se trijumfalno vratila u vremenu humanizma, u kojem se kršćanski filozof prepoznao kao atopos. Pojavljivanje i nestajanje te dimenzije također se može smatrati znakom prisutnosti ili odsutnosti praktične koncepcije filozofije. Knjiga Domanskoga izrazito je važan doprinos prikazu povijesti pojma filozofije kroz vrijeme.