- Homepage
- social sciences
- philosophy
- GRAMATIKA MNOŠTVA - Prilog analizi suvremenih formi života
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

GRAMATIKA MNOŠTVA - Prilog analizi suvremenih formi života
About the book GRAMATIKA MNOŠTVA - Prilog analizi suvremenih formi života
Držim da je pojam "mnoštva", suprotstavljen uvreženijem pojmu "naroda", odlučujući instrument svake refleksije o suvremenoj javnoj sferi. Treba imati u vidu da je alternativa između "naroda" i "mnoštva" bila u središtu praktičnih i teorijsko-filozofskih kontroverzi sedamnaestog stoljeća. Ta su dva pojma, uobličena u srazu ekstremnih suprotnosti, odigrala odlučujuću ulogu u definiciji političko-društvenih kategorija modernosti. Prevladao je pojam "naroda". Opisujući forme udruženog života i dominantni oblik javnosti tek uspostavljenih velikih država, više nije bilo govora o mnoštvu, već o narodu. Ostaje pitanje otvara li se danas, na kraju jednoga dugačkog ciklusa, nanovo taj drevni disput i pokazuje li danas, kada je politička teorija modernosti u radikalnoj krizi, u ono vrijeme poražen pojam mnoštva izuzetnu vitalnost. Paolo Virno (1952) profesor je filozofije na kalabrijskom univerzitetu. Zajedno s Negrijem i Agambenom ponudio je odlučujuće impulse za promišljanje našega globaliziranog svijeta. Fokus Virnovih refleksija ponajviše je određen pitanjem naravi jezika kao one društvene moći koja je u stanju promijeniti svijet u kojem živimo. Njegove najznačajnije studije su Parole con parole, Il ricordo del prezente i Quando il verbo si fa carne.