- Homepage
- literature
- theory of literature
- GRANICE KRITIKE
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

About the book GRANICE KRITIKE
Čini se kako kritika nije samo prevladavajući nego i jedini mogući tip mišljenja u studiju književnosti i, u najširem smislu, u suvremenoj humanistici. U Granicama krtike Rita Felski se pita što je dovelo do toga da su gotovo sva utjecajna moderna tumačenja književnosti i kulture gotovo jednoglasno obilježena etosom nepovjerenja. Hermeneutika sumnje ovisi o pretpostavci da tekstovi redovito znače više nego što govore ili da su krivi za kakav “zločin” koji treba pomno istražiti. Taj detektivski nerv, jednostrano izjednačen s progresivnošću, odvažnim podrivanjem uvriježenih istina i vrijednosti, Felski prepoznaje kao štimung u suvremenom kritičkom okruženju kojim se sve češće širi zadah predvidivog kritičarenja i slijepog slijeđenja metateoretičarskih dogmi. Težeći drukčijem čitanju, ona se nije zadovoljila tek demistifikacijom okoštalih kritičarskih pristupa i metoda. Umjesto toga ponudila je mogućnost za drukčiju politiku kritike u okviru postkritike. Biti postkritičan ne znači biti nekritičan, nego iznaći način za uspostavljanje novih veza i izgradnju produktivnih odnosa između književnih i kulturnih tekstova, čitatelja i društva. U tom je smislu ova studija jedan od najuzbudljivijih događaja na teorijskoj sceni posljednjih godina. Ona kritiku napokon rješava pritiska rigorozne skepse i otvara joj vrata za uspostavljanje neostvarenih saveza i neslućenih mogućnosti očuvanja, prenošenja i prevrednovanja naslijeđa, pa i nasljeđa same kritike.