- Homepage
- social sciences
- philosophy
- HISTORIJA BOSANSKE DUHOVNOSTI knjiga 4 - EPOHA MODERNIZACIJE
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

About the book HISTORIJA BOSANSKE DUHOVNOSTI knjiga 4 - EPOHA MODERNIZACIJE
Dugo vremena je u širim javnim, političkim, društvenim, pa i u nekada vladajućim kulturnim i znanstvenim krugovima na tlu bivše Jugoslavije, o Bosni i Hercegovini širena ocjena kako je to u svakom, a osobito u duhovnom pogledu, veoma zaostala zemlja u kojoj se stoljećima nije ništa duhovno značajno dogodilo, te da je takva svagda i bila. Ta ocjena se, naravno, nije temeljila na bilo kakvim ozbiljnim činjenicama, analizama istih i valjanim argumentima, koji bi bili dokazivi ili podložni provjeravanju nego je bila izraz brojnih dugo stvaranih i naslijeđivanih predrasuda i raznih ideologizama, a prije svega stavova svih na-rastajućih ovdašnjih nacionalizama, osobito srpskog i hrvatskog, o tome kako Bosna nije uopće historijski supstancijalna, ni u državnom, ni u političkom pa ni u kulturnom pogledu, da bi zaslužila da ima uopće svoju historiju i svoj državni, kulturno--historijski i politički identitet, a pogotovo državnost. Protagonisti tog stava tvrdili su da je bosanska povijest ili ono što se takvom naziva, prostor duhovne pustoši, da je, u duhovnom smislu, sve što se je zbivalo u cjelokupnoj bosanskoj povijesti, a osobito ono što se je zbivalo tokom višestoljetne uključenosti Bosne u Osmansko carstvo i osmanske vladavine u njoj, posve negativno i prazno, da sve to predstavlja vidan nazadak, čak i u odnosu na vrijeme i prilike koje su postojale prije vladavine Osmanlija u Bosni, te da je osmanlijska uprava značila prestanak svakog duhovnog napretka u zemlji (1).