HRVATSKI USKRSNI OBIČAJI

About the book HRVATSKI USKRSNI OBIČAJI

U novome izdanju temeljnoga uvoda u etnološku znanost njemački etnolog Andreas C. Bimmer definira običaj ovako: običaj nije poželjna radnja niti radnja koja se spontano odvija, već traži određenu pravilnost i ponavljanje, skupinu feoja ga izvodi i za koju ta radnja ima značenje, k tome, običaj zahtijeva da je tijek radnje obilježen početkom i krajem, a da je formalni i znakovni jezik poznat skupini koja ga provodi (1994:375). Walter Hartinger, također njemački etnolog, definira običaj na sličan način: običaj je ponašanje vezano za skupinu ljudi, očuvano tradicijom i podržano normom, koje pomoću određene forme izražava nešto unutarnje na slikovit način i uvijek je u funkcionalnoj vezi s vremenom i okruženjem u kojima se izvodi (1992:38).
Te apstraktne definicije čitateljima vjerojatno neće mnogo reći o tome što je običaj. Međutim, svaki će od njih pri spomenu običaja, u ovoj knjizi uskrsnih, imati manje ili više razrađenu predodžbu o njezinu sadržaju. Netko će očekivati poglavlja o ukrašenim jajima, posebnim pecivima, uskrsnome krijesu ili nečemu sličnom.
Drugi će priželjkivati objašnjenje lika zeca kao zaštitnog znaka Uskrsa u novije doba i pitati se kako li je zec uopće dospio u taj kršćanski blagdan. Možda će nekoga zanimati regionalne osobitosti slavljenja Uskrsa ili običaji zajednički svim hrvatskim krajevima, a nekoga emotivni aspekt uskrsnih običaja.
Čitateljeva će očekivanja većim dijelom biti ispunjena, ali možda će biti pomalo i iznenađen. Jer, premda je riječ o uskrsnim običajima, naići će na tekstove o korizmi. Cvjetnici, o procesiji na Veliki petak i o čuvanju Božjeg groba u Svetome trodnevlju. Možda će ga iznenaditi opisi društvene funkcije uskrsnih običaja i analize sudionika običaja prema spolnim i dobnim odrednicama. Iznenađujuće može biti i poglavlje koje iz perspektive etnografije svakidašnjice istražuje utjecaj religije na svakidašnji život u korizmi. Ovo poglavlje ima namjeru razjasniti ta "iznenađenja". Ona proistječu iz suvremenoga etnološkog shvaćanja običaja i osvrta na njihova starija istraživanja. Čitatelj kojega ta tumačenja ne zanimaju može ovo poglavlje preskočiti.