- Homepage
- literature
- theory of literature
- IDEJA PROZE
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
About the book IDEJA PROZE
S djelima G. Agambena tradiciji se priznaje udjel u prijenosu kakve jezične ili kulturalne pojave iz prošlosti u sadašnjost, ali prijenosa ne više u službi povratka istog nego, paradoksalno, povratka novog. Jer tradicija (tradizione) koja potrebuje prijenos u vidu prijevoda (traduzione) - zato što dolazi iz prošlosti i ne govori jezikom sadašnjosti - ne može nego imati učinak izdaje (tmdimento). To je otkrivanje istine njezinom izdajom T. S. Eliotovu suvremeniku W. Benjaminu bilo posve razgovijetno: "Da bi dio prošlosti bio dodirnut sadašnjim trenutkom, medu njima ne smije biti kontinuiteta". Drugim riječima, kada bi tradicija bila kadra oprisutniti cjelinu, dovesti na površinu cjelokupno potonulo kulturalno dobro, granica između nekoć i sada iščezla bi bez traga, a s njome i povijest. Imajući na umu kamo bi upravo takav pokušaj zbrinjavanja problema ljudske komunikacije i povijesti vodio, Agamben preuzima zadaću da usporedno sa svojim najizvornijim filozofijskim projektom -misliti postojanje, jezika kao postojanje potencije (D. Heller-Roazen) - artikulira, takoreći, nastavljanje Benjamina drugim sredstvima.