- Homepage
- social sciences
- JESU LI GRCI VJEROVALI U SVOJE MITOVE? - Ogled o konstitutivnoj imaginaciji
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

JESU LI GRCI VJEROVALI U SVOJE MITOVE? - Ogled o konstitutivnoj imaginaciji
About the book JESU LI GRCI VJEROVALI U SVOJE MITOVE? - Ogled o konstitutivnoj imaginaciji
Je li moguće da su Grci, ti mudri preci koji su nas naučili logički razmišljati, vjerovali u titane, kiklope i junake kojima obiluje njihova mitologija? Za pretpostaviti je da su mislili kako je Minotaur pjesnička izmišljotina, no jesu li, slijedom toga, sumnjali u postojanje Tezeja?
Što je istina, ima li više lica i je li ideja o istini u modernom smislu postojala u drevnim vremenima? Što smatramo predajom, legendom i mitom, a što znanošću koja opet polazi od vlastite mitologije? To su samo neka pitanja koja postavlja autor i na njih daje znanstveno utemeljene odgovore. Proučavajući prirodu mitova, oblike njihove primjene, kriterije istinitosti i sumnjivu dvosmislenost koja iz njih proizlazi, Paul Veyne propituje poveznice ovih narativa s historiografijom, tim drugim tipom diskursa koji pretendira objedinjavati znanja o minulim događajima.
Iza naslova knjige i pitanja na koje se ne može odgovoriti jednoznačno skriva se filozofski ogled o prirodi našeg pogleda na svijet. U konačnici, Veyneova knjiga više se bavi propitivanjem naših vlastitih vjerovanja nego analizom lakovjernosti antičkih Grka.
Paul Veyne, rođen 13. lipnja 1930. godine u Aix-en-Provenceu, francuski je arheolog i povjesničar, stručnjak na području povijesti antičkog Rima. Bio je student na École Normale Supérieureu i član Francuske akademije u Rimu (1955. − 1957.), a trenutno uživa poziciju počasnog profesora na College de France. Među Veyneovim poznatim radovima ističu se Comment on écrit l'histoire: essai d'epistemologia (1970), Le pain et le cirque (1976), L'inventaire des differences (1976), L'Elegie érotique romaine (1983), La société romaine (1991), Sexe et pouvoir à Rome (2005), L'empire Greco-Roman (2005), Foucault, sa pensée, sa personne (2008).