- Homepage
- social sciences
- philosophy
- KOLIKO GLOBALIZACIJE ČOVJEK MOŽE PODNIJETI
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
KOLIKO GLOBALIZACIJE ČOVJEK MOŽE PODNIJETI
About the book KOLIKO GLOBALIZACIJE ČOVJEK MOŽE PODNIJETI
Klimatska katastrofa i džetset, visoko tehnologizirane
komunikacije i savršena policijska država, svjetska policija
i terorizam — u razmatranju takvih promjena i prijetnji, smatra
filozof Rudiger Safranski, „samo mišljenje dospijeva
u globalizacijsku klopku".
Ovom nam knjigom Safranski pomaže da se snađemo u mnoštvu
dojmova i prijetnji. Zorno nam pripovijeda kako se dogodilo da
je globalitet — nekoć pojam neizmjernog prostranstva - postao
zatvorom i mjestom histerija. Safranski potiče na stvaranje
mogućnosti ravnoteže i sposobnosti djelovanja.
Prije smo u šumama stvarali čistine kako bismo ondje osnivali
civilizacije. Danas, smatra autor, globalna je civilizacija postala
šikarom u kojoj pojedinac mora iskrčiti svoju "čistinu ", svoj
životni prostor. Pritom nije riječ o izoliranju, nego o pokušaju da
se od globalnog koje nas preplavljuje distanciramo onoliko koliko
je potrebno za očuvanje naše individualnosti.