KOMPLET - BOSANSKI FRANJEVCI (Benić, Lastrić, Bogdanović, Lašvanin, Baltić)

About the book KOMPLET - BOSANSKI FRANJEVCI (Benić, Lastrić, Bogdanović, Lašvanin, Baltić)

1. Jako Baltić (Bukovica kraj Travnika, 1813. - Ovčarevo kraj Travnika, 1887.) hrvatski je ljetopisac čije je sačuvano djelo "Godišnjak od događaja crkvenih, svietskih i promine vrimena u Bosni" u cijelosti 1991. objavio fra Andrija Zidrum, koji je priredio i ovo drugo, prema izvorniku popravljeno i prošireno izdanje. Godišnjak obuhvaća razdoblje od 1754. do 1882. godine, a Baltić se pritom služio i ranijim ljetopisima, izvorima i djelomice literaturom."

2. Marijan Bogdanović (Kreševo, 1720. - 1772.) napisao je latinskome, a dijelom i na hrvatskome "Ljetopis kreševskoga samostana" i prikazao povijest samostana od 1765. do 1771. godine. Za novopokrenutu biblioteku "Iz Bosne Srebrene" knjigu je priredio te latinske i talijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr. fra Ignacije Gavran.

3. Ovo novo dvojezično, drugo izdanje "Pogleda starina Bosanske provincije" (prvo je objavljeno 1978. u Sarajevu) obogaćeno je i iscrpnom uvodnom studijom priređivača Andrije Zidruma - "Filip Lastrić Oćevac, začetnik kritičke historiografije Bosne i Hercegovine". Lastrićev je tekst popraćen stručnim objašnjenjem i rječnikom manje poznatih crkvenih naziva. U knjizi je objavljen i faksimil izvornika "Epitome vetustatum Bosnensis provinciae".

4. Franjevački provincijal i ljetopis Bono Benić (Čatići kraj Kaknja, oko 1708. - Kraljeva Sutjeska, 1785.) napisao je polemički spis o osnutku provincije Bosne Srebrene, ali je njegovo najznačajnije djelo "Protocolom conventus Suttiscae" (Ljetopis sutješkog samostana). Ovo je najvrjedniji bosanskohercegovački ljetopis iz 18. stoljeća, a pisan je hrvatskim, latinskim i talijanskim jezikom. Knjigu je priredio te latinske i talijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr. fra Ignacije Gavran.

5. Nikola Lašvanin rođen je u Lašvi oko 1703., umro u Jajcu 1750., a njegov "Ljetopis" (Kronika aliti uspomena od vikova svega svijeta) znači velik doprinos kulturi, pismenosti, književnosti bosanskohercegovačkih Hrvata te i danas predstavlja autohtono, živo i zanimljivo štivo. Knjigu je priredio, latinske i talijanske dijelove preveo, uvod i bilješke napisao dr. fra Ignacije Gavran.