- Homepage
- history
- world history
- KOMUNIZAM U EUROPI - povijest pokreta i sustava vlasti
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
KOMUNIZAM U EUROPI - povijest pokreta i sustava vlasti
About the book KOMUNIZAM U EUROPI - povijest pokreta i sustava vlasti
Geneza komunizma može se tražiti u Europi u različitim epohama i u različitim pojavama ideološke, društvene i političke naravi. Zapravo, ovisno o vlastitom mišljenju o tome Što je bio komunizam, njegovi istraživači i interpretatori prosuđuju o njegovoj genezi na načine koji su daleko od suglasja.
Tražeći ideološke korijene komunizma, povjesničar će se prvo prisjetiti sna o postizanju apsolutnog i trajnog dobra, koji je u povijesti čovječanstva neprestano prisutan od antike. U takvom povijesnom poretku komunizam bi bio moderna kontinuacija gnoze u njezinoj manihejskoj interpretaciji, koja je pretpostavljala borbu između apsolutnog Dobra (u ovom slučaju komunizam ili u klasnoj formuli - proletarijat) i apsolutnog Zla (u ovom slučaju protivnici komunizma ili u klasnoj formuli - buržoazija). Perspektiva te borbe trebala bi biti slio-na onoj koju su prihvatili pristaše hilijastičke (u grčkoj terminologiji) ili milenarističke (u latinskoj terminologiji) vizije, što se u oba slučaja nađovezivalo na tisućljetnu, a zapravo vječnu, prevlast Dobra nakon njegove konačne pobjede nad Zlom.1 Treba primijetiti da komunizam nije bio jedini u predstavljanju takvih hilijastičkih vizija koje su se odnosile na suvremenost jer je i nacionalsocijalizam isticao perspektivu Tisućljetnog Reicha kao ostvarenje najvišeg Dobra (iako u posve različitom obliku).