- Homepage
- social sciences
- philosophy
- KRITIKA MODERNOSTI
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
About the book KRITIKA MODERNOSTI
Stoje modernost, ideja toliko prisutna u našim mislima i postupcima već više od tristo godina, a koju danas osporavamo, odbacujemo ili redefiniramo?
U svom najambicioznijem obliku ideja modernosti bila je tvrdnja da je čovjek ono što čini, te da stoga mora postojati vrlo čvrsta veza između proizvodnje koja je sve učinkovitija zahvaljujući razvoju znanosti i tehnologije ili upravljanju, organizacije društva kojim upravljaju zakoni i osobnog života koji pokreću vlastiti interesi i volja čovjeka da se oslobodi svih stega. Na čemu počiva ta povezanost između znanstvene kulture, uređenog društva i slobodnih pojedinaca ako ne na trijumfu »m«? Jedino um može uspostaviti vezu između ljudskog djelovanja i poretka svijeta, što je pokušala učiniti već i religijska misao, ali je ona bila zakočena finalizmom svojstvenim monoteističkim religijama koje su se temeljile na božjoj objavi. Umje taj koji pokreće znanost i njene različite primjene. On također upravlja prilagodbom društvenog života prema individualnim ili kolektivnim potrebama. Um je, naposljetku, zamijenio vladavinu samovoljne vlasti i nasilje s pravnom državom i tržištem. Djelujući u skladu sa zakonima uma čovječanstvo je napredovalo prema obilju, siobodi i sreći.
Upravo ovu posljednju, vrlo važnu, tvrdnju kritičari rnodernosti osporavaju ili u potpunosti odbacuju.