- Homepage
- literature
- theory of literature
- KRITIKE II - ESEJI, KRITIKA, OGLEDI
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
KRITIKE II - ESEJI, KRITIKA, OGLEDI
About the book KRITIKE II - ESEJI, KRITIKA, OGLEDI
Za prvu knjigu Kritika priređeni su kritičko-esejistički prilozi objavljeni u Forumu, časopis Razreda za suvremenu književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te časopisa za književnu i umjetničku kritiku Izraz, Svjetlost, Sarajevo (FBiH) u periodu od 1957. do 1976., dok Kritike II „pokrivaju“ isti vremenski period ali su prilozi preuzeti iz drugih izvora, najčešće iz časopisa za društvena pitanja Odjek časopis, Sarajevo.
Mišljenje o novoj arhiteksturi prostora - koje ovdje postavlja emocionaliziranost sumnje u opredijeljenost, dapače priznaje kako autoritarnost kolektivne nužde nije ključ opravdanja za intervenciju u identitet prostora - paragrafira stalnu Pavlovićevu svojevrsnu samonadziranu kritiku pragmatične pa i konstruktivistične inovacije, i sklonost, ali jako povučenu, nelagodno i s figurativnom odgodom, uočavati značaj mjesta rascjepa. Pavlovića tako određuje neokonzervativan projekcijski uvid, međutim neupitno opremljen presudnim instrumentom tolerancije. Riječ je svakako i presudnom kritičarskom instrumentu, mislenom gestu koji omogućava sagledavati, naime problemski i projekcijski promatrati i o tome izvješćivati sa konstruktivnom sugestijom.