- Homepage
- social sciences
- philosophy
- KRIZA EVROPSKIH ZNANOSTI I TRANSCENDENTALNA FENOMENOLOGIJA
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
KRIZA EVROPSKIH ZNANOSTI I TRANSCENDENTALNA FENOMENOLOGIJA
About the book KRIZA EVROPSKIH ZNANOSTI I TRANSCENDENTALNA FENOMENOLOGIJA
Da bi se razumjela zasluga Husserlove fenomenologije za suvremeno poimanje svijeta kao "spoznajnog svijeta", valja razumjeti ne samo fenomenologiju u vezi s psihologijom nego i njihov zajednički "apriori" valja osloboditi "starog objektivističkog ideala" i ideje, kako Husserl reče "neke ontologije duše". Stoga Husserl svoju fenomenologiju s pravom suprotstavlja "oživljavanju fizikalizma u našem dobu" i njegovom identificiranju s "apriornom psihologijom". Put koji vodi razumijevanju fenomenologije i psihologije kao bitne nauke o transcendetalnoj subjektivnosti, polazi od samosvijesti i preko psihološke redukcije dospijeva do horizonta svijeta i svjetovno-univerzalnog apriorija. "Faktički ja sam u suljudskoj sadašnjosti i čovječanskom otvorenom horizontu, sebe faktički znam u generativnoj povezanosti, u jedinstvenoj struji povijesnosti, u kojoj je ova sadašnjost čovječanska i njen svijesni svijet historijska sadašnjost neke historijske prošlosti i historijske budućnosti".