- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
About the book MODERNA VREMENA - Povijest svijeta od 1920-ih do 2000.
Početak modernoga svijeta bio je 29. svibnja 1919. godine kada su fotografije pomrčine Sunca, snimljene na otoku Principeu pred obalom zapadne Afrike i u Sobralu u Brazilu, potvrdile istinitost nove teorije svemira. Znalo se već pola stoljeća da je njutnovskoj kozmologiji, zasnovanoj na pravcima euklidovske geometrije i Galilejevim shvaćanjima apsolutnoga vremena, potrebna ozbiljna revizija. Ona se više od dvije stotine godina održala. U njezinim su okvirima nastali europsko prosvjetiteljstvo, industrijska revolucija i golema ekspanzija ljudskoga znanja, slobode i napretka, koji su obilježili devetnaesto stoljeće. No sve jači teleskopi otkrivali su anomalije. Konkretno, gibanje planeta Merkura odstupalo je za četrdeset i tri lučne sekunde na stoljeće od svoje putanje predviđene njutnovskim zakonima fizike. Zašto?
Godine 1905. jedan je dvadesetšestogodišnji njemački Židov, Albert Einstein, koji je tada radio u Svicarskome patentnom uredu u Bernu, objavio znanstveni rad "O elektrodinamici tijela u gibanju", koji je postao znan kao specijalna teorija relativnosti. Einsteinova zapažanja o načinu na koji se, u stanovitim okolnostima, duljine, činilo se, smanjuju, a ure usporavaju, odgovaraju efektima perspektive u slikarstvu. Otkriće da su prostor i vrijeme prije relativne negoli apsolutne mjerne kategorije zapravo je, svojim djelovanjem na našu percepciju svijeta, usporedivo s prvom upotrebom perspektive u umjetnosti, koja se javila u Grčkoj u dvjema dekadama oko 500. — 480. prije Krista.