- Homepage
- NAFTNA GEOKEMIJA
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

About the book NAFTNA GEOKEMIJA
Naftna geokemija, relativno mlada naučna disciplina, integrirana u osnovni geološki model, rabi se u procesu istraživanja i pronalaženja akumulacija ugljikovodika [ležišta nafte i plina]. Glavni doprinos naftne geokemije u istražnom procesu je identifikacija i karakterizacija matičnih stijena i migracijskih putova, koji doprinose pronalaženju novih akumulacija i mogućnosti procjene količine ugljikovodika u ležištima. Ti se rezultati primjenjuju danas također u determinaciji naftnih sistema, koji pokazuju genetski odnos aktivnih matičnih stijena i pripadajućih naftno-plinskih akumulacija, a moguća su i izračunavanja efikasnosti generirajuće-akumulacijskih procesa. Stare teorije o nastajanju ugljikovodika u svim sedimentacijskim bazenima i njihovoj migraciji u svim smjerovima odavno su odbačene. Danas su poznati mehanizmi generiranja, migriranja i akumuliranja ugljikovodika, a ovisni su o osnovnim geološkim elementima, tj. prisutnosti matičnih, ležišnih, vodljivih, pokrovnih i izolatorskih stijena i zamki.
Uspjeh u istraživanju i mogućem otkrivanju ekonomskih količina ugljikovodika, prema Demaisonu [1984], zahtijeva zadovoljavanje triju osnovnih vjerojatnosti: 1. postojanja zamke (struktura x ležište x pokrov); 2. sposobnost zamke da prima i fizički zadržava migriranu naftu (matična stijena x zrelost x migracijski put x geološko vrijeme); 3. očuvanje akumuliranih ugljikovodika od degradacijskih procesa [termički režim x površinska voda). Navedene vjerojatnosti su međusobno neovisne, međutim, mogućnost otkrivanja ekonomskih količina ugljikovodika na određenom prostoru je produkt, a ne zbroj vjerojatnosti svih navedenih pretpostavki. Izostanak samo jednog od uvjeta umanjuje uspjeh i vjerojatnost nalaženja ležišta ugljikovodika je minimalna. Istraživanje ugljikovodika je iznimno kompleksan proces i zahtijeva multidisciplinarni pristup, tj. primjenu različitih geoloških, geofizičkih i geokemijskih metoda. Pravilan odabir metoda, s obzirom na njihove prednosti i nedostatke, kao i njihovo međusobno nadopunjavanje, utječe na maksimalnu dobit i smanjuje rizik pri istraživanju [Murris, 1984).