- Homepage
- social sciences
- philosophy
- O LJUDSKOJ SLOBODI
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

O LJUDSKOJ SLOBODI
About the book O LJUDSKOJ SLOBODI
Pet eseja ove knjige bave se jednim od najstarijih filozofskih problema, ljudskom slobodom. Na naš subjektivni osjećaj da smo slobodni, da možemo djelovati ovako, ali i drukčije, gledalo se još u antici u opreci spram prirodnih zakonitosti. Čovjek kao dio prirode, činilo se, primjerice, stoicima, podčinjen je njenim zakonima, koji vrijede bez iznimke, ali on je istom i pokretač svojih postupaka i kao takav odgovoran za svoje djelovanje. Druge škole mišljenja pobijale su mogućnost da je oboje moguće u isti mah. Čovjek ili nije u potpunosti podčinjen zakonima prirode, ili nije slobodan o onome što čini, pa tako nije ni odgovoran.
Nekima će se učiniti skandaloznim da se filozofija vise od dvije tisuće godina kasnije još uvijek muči s tim problemom, u najnovije doba Čak i posebno intenzivno. Na to se, međutim, može gledati i kao na neprestance obnavljan pokušaj čovjeka da o sebi samom stvori sliku koju bi mogao uskladiti sa svojom slikom svijeta. Subjektivno i objektivno motrište dospijevaju pritom u stanje napetosti, koje u neprestanim pokušajima da bude razriješeno prisiljava da se razjasni ono na što gledamo kao na specifično ljudsko.