- Homepage
- social sciences
- philosophy
- OSNOVA CJELOKUPNE NAUKE O ZNANOSTI
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

OSNOVA CJELOKUPNE NAUKE O ZNANOSTI
About the book OSNOVA CJELOKUPNE NAUKE O ZNANOSTI
Postupa li se s dogmatizmom prema njegovim vlastitim načelima, onda ga pitamo zašto on ipak svoju stvar po sebi prihvaća bez nekog višeg razloga. Provedeni dogmatizam jest skepticizam koji sumnja u to da sumnja, jer mora ukinuti jedinstvo svijesti, a s njime cijelu logiku; on, prema tome, nije dogmatizam i protivurječi samome sebi, tvrdeći da je on tobože dogmatizam. Njegovo najviše jedinstvo zaista nije drugo nego jedinstvo svijesti i ne može biti drugo. Do čistoga apsolutnoga Ja on se i ne uzdiže. Na kritičkoj je filozofiji ostalo da učini taj posljednji korak i da time dovrši znanost. U tome se, dakle, sastoji bit kritičke filozofije da se neki apsolutni Ja postavi kao prosto bezuvjetan i ničim višim odrediv, pa ako ova filozofija iz tog načela konsekventno zaključuje, onda ona postaje naukom o znanosti.
Središnja Fichteova studija nije samo jedno od najznačajnijih djela njemačkoga idealizma, već i cjelokupne moderne povijesti filozofije. U njoj njemački filozof, prevladavajući razdvojenost subjekta i objekta u jedinstvenu identitetu, izokreće cjelokupnu ontologijsku tradiciju tako što trebanje prethodi bitku, odnosno sloboda nužnosti, čime je utjecao na razvoj njemačkoga idealizma prema analizi pojma slobode.
— dr. sc. Željko Pavić
Fichte fundira svoj filozofski sistem u kojem Ja stoji u nerazdvojnomu odnosu s Ne-ja kao vječnoj upućenosti subjekta na objekt koji sam u činu apsolutne slobode konstituira svoj svijet. Nerazdvojnost subjekta i objekta nije samo ontologijski postulat, već dovodi i do moralnih implikacija prema kojima je čovjek u činu slobode dosljedan samomu sebi i provedbi vlastitih načela.
— dr. sc. Goran Sunajko