- Homepage
- literature
- theory of literature
- POLITIKE PREVOĐENJA - O hrvatskim prijevodima talijanske proze
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

About the book POLITIKE PREVOĐENJA - O hrvatskim prijevodima talijanske proze
U knjizi Politike prevođenja. O hrvatskim prijevodima talijanske proze Iva Grgić Maroević raspravlja o nekima od najvažnijih problema prevođenja talijanske proze na hrvatski jezik u dvadesetom stoljeću. U poglavlju „Hrvatski prijevodi Manzonijeva romana I Promessi sposi“ Grgić Maroević traduktološki raščlanjuje, smještajući ih u kulturno-povijesni kontekst, sve poznate prijevode najvažnijega talijanskog romana na hrvatski. U drugom poglavlju: „Luigi Pirandello – prevođen, nepreveden“ razmatra nepodudarnost među prijevodima pojedinih njegovih djela koje onemogućuju čitanje njegova opusa kako se to događa u originalu. Treće poglavlje, „Sicilija kao Istra, Sicilija kao Dalmacija. O geografiji prevođenja“ posvećeno je prijevodima ne samo sicilijanskih već uopće „južnjačkih“ talijanskih autora i načinima na koje su oni korespondirali s hrvatskim „južnjaštvom“, a četvrto, „Pinocchio i njegova družina. O prijevodima književnosti za djecu“, važnu problematiku tumači osobito na prijevodima C. Collodi, F. De Amicis i G. Rodari, koji su nerijetko i najjasniji pokazatelj ideoloških okolnosti u kojima su nastali. Peto poglavlje, „Prijevodni izazovi suvremenih autora“ tumači prijevodnu problematiku vezanu uz stilske izbore autora U. Eco, D. Maraini, D. Del Giudice i I. Bossi Fedrigotti. „Umjesto zaključka. Prevoditeljica kao protagonistkinja“, bavi se tematikom odnosa prevođenja i pisanja, uz naglašen rodni aspekt, a s osobitim obzirom na djela jedne talijanske i jedne hrvatske autorice: Laure Bocci i Višnje Machiedo. Knjiga je važan prinos suvremenoj hrvatskoj traduktologiji i imagologiji (komparatistici), talijanistici i kroatistici. Pisana je tako da se pojedina njezina poglavlja mogu čitati i odvojeno, već prema problematici koja pojedine čitatelje zanima, ali ponajviše funkcionira u cjelini, kao tečna „priča“ o tome kako su Hrvati prevodili talijansku prozu, te kako su druge i sebe u tom procesu vidjeli i konstruirali.