- Homepage
- literature
- theory of literature
- POREDBENI DVOGLEDI
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
POREDBENI DVOGLEDI
About the book POREDBENI DVOGLEDI
Pod naslovom Poredbeni dvogledi. Iz hrvatske književnosti i kulture autorica Miranda Levanat-Peričić okupila je deset priloga koji nude kritička promišljanja o nizu značajnih književnih, kulturnih i društvenih fenomena i tendencija, poglavito kroz njihove odjeke u recentnijoj hrvatskoj književnosti. Obuhvaćena je tako problematika autobiografskog i pseudofiktivnog diskursa te ratnog pisma (Alenka Mirković i Grozdana Cvitan), odnosa između elitne i popularne kulture kroz pojavu tzv. korporacijskih intelektualaca i žanra romana reklame (Ante Tomić i Jurica Pavičić), preobrazbi žanra kratke priče od početka tisućljeća do danas (od antologije Miroslava Šicela do one Romana Simića Bodrožića), problematizirajućeg prikaza povijesti i traumatske prošlosti u sprezi s motivom vampirizma (Boris Dežulović i Boris Perić) ili pak sa žanrom tzv. „protupovijesnog“ romana (Olja Savičević Ivančević, Ivana Sajko, Ivana Simić Bodrožić, Zoran Ferić i Kristian Novak) te fenomena antihumanizma u okviru žanra spekulativne fikcije (Josip Mlakić, uz usporedbu s djelom Milana Šufflaya, odnosno Margaret Atwood i Roberta Bacigalupija). S druge strane, i analize ranijih književnopovijesnih pojava usmjerene su na aspekte koji ih čine aktualnima s današnjeg književnoteorijskog i kulturološkog gledišta, kao što su odnos spram tradicije (Marin Držić i Petar Zoranić) ili predodžbe o kulturološki Drugima (motiv tovara u hrvatskoj i svjetskoj književnosti te nacionalni stereotipi u ratnim putopisima Marka Foteza i Zdeneka Němečeka). Na odabranom korpusu iz hrvatske književnosti autorica istražuje razne kulturološki relevantne aspekte književne povijesti i književne teorije, od žanrovskih pitanja fantastike, distopije i heterotopije do pitanja društvenog položaja i odgovornosti intelektualaca. U tom smislu, analize književnih tekstova plod su s jedne strane pomnog čitanja odabranih književnih tekstova, a s druge oslanjanja na raznovrsna teorijska polazišta i koncepte, posebice ona iz suvremene teorije, od imagologije, teorije čudovišta i književne animalistike do teorije autobiografije, historiografske metafikcije i književnog posthumanizma.