- Homepage
- social sciences
- philosophy
- POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA
About the book POSTKOLONIJALNA TEORIJA I SABLAST KAPITALA
Ne postoji ništa svojstveno zapadnoj kulturi što bi oblikovalo razvoj kapitalizma u pravcu izgradnje političkih institucija kakve poznajemo. Te institucije, nadalje, same po sebi nisu obilježje nekog pravog kapitalizma. Dominacija kapitalizma kao načina proizvodnje u nekoj zemlji ne mjeri se stupnjem prosvjećenosti elita te zemlje, demokratskim standardima ili postojanjem određenih institucija i političke kulture. Kapitalizam kao sustav proizvodnje može sasvim efikasno supostojati s religijskom dominacijom, neefikasnim pravosudnim sistemom ili kastinskim sustavom kao što je onaj u Indiji. Ništa ga od navedenog ne čini manje pravim, sve dok su prisutne glavne odrednice ekonomskog sustava, poput socijalizacije rada i privatnog prisvajanja viška vrijednosti. Vlasnici kapitala nisu ništa manje autentični ako u određenoj zemlji kontrolu radničkog otpora obavljaju neke “zastarjele” religijske institucije, a ne tripartitno gospodarsko-socijalno vijeće. Sve te razlike plod su različitih povijesnih putanja i ishoda političkih borbi. Kao što Chibber naglašava, društvene i kulturne razlike između Istoka i Zapada zaista su velike, no ne smijemo ih esencijalizirati.
Na temelju ljudske prirode i potreba – pojmova koji su na zlu glasu u suvremenoj političkoj teoriji, pa i dijelu marksističke političke teorije – te na primjerima kojima se koriste i sami teoretičari subalternih studija, Chibber pokazuje da tih razlika nema. Pobune na Istoku vođene su istim motivima i interesima kao i one na Zapadu. To, naravno, ne znači da one nisu bile drukčije kulturno oblikovane. Međutim, isticanje te kulturne “ambalaže” kao presudne, i neprepoznavanje kapaciteta za djelovanje na osnovi racionalnog interesa, ne predstavlja, prema Chibberu, isključivo teorijski propust. Radi se i o prilično opasnoj političkoj pretpostavci.
— Marko Kostanić, iz predgovora
VIVEK CHIBBER predaje sociologiju na Sveučilištu New York. Suradnik je, između ostalog, časopisa Socialist Register, American Journal of Sociology, Boston Review i New Left Review. Za knjigu Locked in Place: State-Building and Late Industrialization in India 2005. godine dodijeljena mu je nagrada Barrington Moore.