- Homepage
- literature
- theory of literature
- POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI - Knjiga III. moderna
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI - Knjiga III. moderna
About the book POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI - Knjiga III. moderna
Nasuprot stvaralaštvu velikih i nacionalno slobodnih europskih naroda hrvatska se književnost tijekom cijeloga 19. stoljeća — zbog specifične političke, »nedržavne« realnosti zemlje — razvijala atipično. To je i u pitanja nacionalne književno-povijesne periodizacije nužno unijelo podosta problema: činjenica da sve do pred sam kraj 19- stoljeća hrvatska književnost u stilskim traženjima i motivsko-tematskim interesima zaostaje za europskim stvaralaštvom i do četrdesetak godina (u vrijeme kad se u nas tek počinje formirati jedinstveni književni jezik, Balzac već zaokružuje svoju Ljudsku ko-mediju) — dovela je do toga da romantizam prije svega, a donekle bi se to moglo ustvrditi i za realizam, ni kao čvrsta, niti kao dominantna stilska formacija u nas i ne postoje. U prvom slučaju može se govoriti o razdoblju integracije različitih, katkad čak i dijametralno oprečnih (s obzirom na razvoj europskih literatura) stilova: klasicizma s jedne, sentimentalizma, romantizma i pseudoromantizma s druge strane u djelima pisaca došenoinske epohe, dok je temeljna karakteristika realističkog razdoblja kontinuiranje osnovne Senoine literarne koncepcije (sve do kraja stoljeća), s obilježjem neprestanog isprepletanja romantičarskih i realističkih stilskih postupaka, primijenjenih, uglavnom, na domoljubnu i socijalno determiniranu tematiku.