- Homepage
- literature
- POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI - Knjiga IV. hrvatski ekspresionizam
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI - Knjiga IV. hrvatski ekspresionizam
About the book POVIJEST HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI - Knjiga IV. hrvatski ekspresionizam
U vremensko razdoblje između dvaju svjetskih ratova (1914-1945) u hrvatskoj je književnosti, jednako u društvenom i političkom životu, obilježeno s nekoliko presudno bitnih događanja. Hrvatska moderna svoj uspješni hod prema izjednačavanju sa sličnim procesima u drugim europskim literaturama završava, praktički, smrću Antuna Gustava Matoša. Tek će nekoliko njegovih »discipulusa« pokušati nemoguće: nastaviti stvarati na njegovoj razini, kao i uopće poetici moderne sve do, po prilici, druge godine rata. No ti su pokušaji poslije Hrvatske mlade lirike (1914) završili uglavnom nezapaženo s kratkotrajnim almanahom Grič (1917), s posljednjim nositeljima! nastavljačima impresionistickog artizma i promicateljima »čiste ljepote«: Ljubom Wiesnerom, Karlom Hauslerom i Nikolom Polićem.
S druge strane, do pred sam rat prilično glasna i agresivna jugoslavenski orijentirana nacionalistička omladina, okupljena oko Čerinina Vihora (1914), svoj je književni uzor pronalazila u nacionalno angažiranom pjesništvu Vladimira Nazora, proglašavajući ga kao »poetu vatesa«, »pjesnikom nas sutrašnjih«. Oko Meštrovića i njegova vidovdanskog hrama stvoren je cijeli kult nacionalne simbolike, a narodna pjesma......