- Homepage
- social sciences
- political science
- PRAVNA DRŽAVA ILI CARSTVO?
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

PRAVNA DRŽAVA ILI CARSTVO?
About the book PRAVNA DRŽAVA ILI CARSTVO?
Država je temeljno teorijskopolitičko pitanje i glavni egzistencijalni izazov čovjekova bivstvovanja u zajednici. Prema autorici, moderna država ima dva lica koja se suštinski razlikuju, pravno (republikansko) i despotsko (imperijalno). Njezin se smisao države otkriva tek ispitivanjem njezinih političkih, pravnih i povijesnih izvora. Povijesna genealogija države pokazuje kako se u modernoj epohi oblikuje pravna država u razlici spram despotske države ili carstva kao transepohalnih formacija. To je tip moderne države koji se oblikovao u zapadnoj Europi tokom 17. i 18. stoljeća, napose u Engleskoj, Francuskoj i Nizozemskoj. Temelji se na političkopravnom nauku o suverenosti, velikoj teorijskoj inovaciji klasične političke filozofije i političkog prava (napose Bodina i Hobbesa). Povijesno se afirmira kao antiteza orijentalnom despotizmu i drevnoj patrimonijalno-senjorijalnoj vlasti (tipu dominacije zasnovanom na osvajanjima i militarizaciji politike, u kojem se pravo temelji na sili a pravda na ratu). Pravna ili suverena je država epohalan novum jer je prva organizacija političke vlasti u povijesti koja samoograničuje svoju moć da bi osigurala osobnu sigurnost i nezavisnost svojih državljana kao pravnih subjekata. Između emancipacijske pravne i političke logike pravne države i logike moći i osvajanja despotske ili imperijalne države razlike su nepremostive. Carstvo ne može biti pravna država. Pozitivna kritika teorijskih temelja nauka o suverenosti pokazuje i njegove deficite: nedovoljno je otporan spram kušnji imperijalnih i korporativističkih opasnosti te pretjerano otporan spram nužnog ograničavanja političke moći putem nauka o podjeli vlasti i spram demokracije kao suverenosti naroda.