- Homepage
- literature
- theory of literature
- PRIRODA KRITIKE
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
About the book PRIRODA KRITIKE
Uputa za čitanje: autor bi, naime, volio da čitalac knjigu čita kako se takve knjige čitaju, i volio bi da je ne čita ako ga gnjavi da je čita pažljivo i čitavu. Suvislo shvaćanje književne kritike: autoru se ove knjige, naime, nije istina o književnoj kritici otkrila u ek-stazi vizije (što ne znači, naravno, da on ima išta načelno protiv vizija i ekstaza), on ne zna drugih razloga zbog kojih bi morao misliti o književnoj kritici ono što misli osim onih koje je izričito naveo, njegove rečenice ne znače ni više ni manje od onoga što u svome kontekstu znače, i on se boji da bi mnoge od njih. mogle biti shvaćene pogrešno ako bi bile shvaćene kao samosvojni afrorizmi; on bi, dakle, želio da se pojedini zaključci njegova izlaganja ne procjenjuju po tome koliko se, pronicavom oku, sami za sebe čine očekivani ili neočekivani, vjerovatni ili apsurdni: volio bi da pronicava misao prosudi ispravnost zaključivanja koje je do njih dovelo i prihva-tljivost pretpostavki od kojih je zaključivanje pošlo.