- Homepage
- social sciences
- political science
- REALIZAM I TEORIJA PRAVEDNOG RATA
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

REALIZAM I TEORIJA PRAVEDNOG RATA
About the book REALIZAM I TEORIJA PRAVEDNOG RATA
Prema realističkoj tradiciji poimanja međudržavnih odnosa (od Tukidida da danas), neumjesno je postavljati pitanje pravednosti rata. Nasuprot tome, prema tradiciji teorija pravednog rata (od Augustina do danas), nužno je – prema etičkim kriterijima – razlikovati pravedne od nepravednih ratova. Je li moguća sinteza tih dvaju klasičnih pristupa? Pitajući se jesu li (i kako) načela pravednog rata relevantna za uspješno vođenje rata, pogotovo u suvremenom svijetu, autor razmatra glavne probleme etike rata kroz povijesnu analizu tradicija realizma i pravednog rata, s fokusom na teoriji pravednog rata i njezinu ponovnom procvatu u drugoj polovici 20. stoljeća. Prvi dio knjige pruža povijesni pregled realizma (Tukidid, Machiavelli, Hobbes, Carr, Morgenthau, Waltz) koji pokazuje da je riječ o vrlo raznolikoj tradiciji, u kojoj i autori unutar te tradicije ne isključuju moralni aspekt iz međunarodnih odnosa i pitanja rata. Povijesni pregled teorija pravednog rata (Augustin, Akvinski, Grotius, Kant, Walzer) pokazuje da većina zagovornika ovog pristupa smatra da etička pravila o ratu ne ugrožavaju nacionalne interese države koja ih poštuje, te pritom prihvaća glavne aspekte realističnog razmišljanja o ratu. Drugi dio knjige predstavlja suvremene probleme s kojima se suočava teorija pravednog rata, u svjetlu mogućnosti uključivanja etičkih načela pravednog rata u razmatranje i rješavanje vojnih i nacionalnih sigurnosnih strategija. U posljednjem dijelu nudi se “svojevrsna realistička teorija pravednog rata”, kao “primijenjena etika za vanjskopolitičke i vojne aktere”, koja dokazuje kako je “ratovanje unutar granica moralne dopustivosti korisno za nacionalne interese država”. Između realističke teorije međunarodnih odnosa i teorija pravednog rata postoji znakovita kompatibilnost, moralni uvjeti/pravila trebaju biti integrirani u procese donošenja odluka o ratu i u njihovu vođenju lege artis. Država koja ne poštuje pravila pravednog rata (ius ad bellum, ius in bello, ius post bellum) ugrožava svoje temeljne nacionalne interese.