SIMURG

About the book SIMURG

Stanko Andrić je autor koji je u svojim djelima vezan uz rodnu Slavoniju, pa je tako i ovaj roman vezan uz njegov rodni kraj, njegove ljude, običaje, povijest. Počevši od bogatstva prirode kroz godišnja doba, preko običaja duboko ukorijenjenih u tradiciju slavonskog sela, njegovo djetinjstvo, te svih likova koji su mu ga značajno obilježili (baka, roditelji, braća, susjedi, čak i krava), Andrić se uzdiže do najsuptilnijih tema svijeta i čovjeka, prispitujući pravila njihova ispreplitanja i opstanka, suštinski tražeći istinu.

“Simurg Stanka Andrića šarolika je slika Slavonije, u kojoj su svoje mjesto našle i bake, krave (»neusporedive krave, zdepasti anđeli čuvari našeg djetinjstva!«), te biblioteka župnika. »Brzo sam i pohlepno učio gramatiku godišnjih doba, to uzbudljivo gradivo koje s pravom zauzima središnje mjesto u programima pučkoškolskih razreda, tu fundamentalnu četverostruku razdiobu raznolikosti svijeta« – zabilješka koja je znakovita za pripovijedanje koje kao da dolazi iz posve drugog vremena i svijeta.” (Cornelius Hell, Die Furche, Beč)

Stanko Andrić (1967., Strizivojna kod Đakova) diplomirao je 1993. latinski i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom The miracles of St. John Capistran – historical and textual analysis (mentor prof. Gábor Klaniczay) obranio je 1998. na Odsjeku za srednjovjekovne studije Srednjoeuropskog sveučilišta (Central European University) u Budimpešti. U Hrvatskom institutu za povijest – Podružnici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje zaposlen je od 1996. Trenutno obnaša dužnost predstojnika Podružnice. Bavi se srednjovjekovnom poviješću sjeveroistočnih hrvatskih pokrajina, i to ponajprije crkvenom i kulturnom poviješću, kao i poviješću naselja i plemićkih obitelji. Istraživao je u knjižnicama i arhivima u Rimu (stipendija Ecole française de Rome), Firenci (stipendija Fondazione Ezio Franceschini), Parizu, Budimpešti, Napulju, Beču, Leipzigu, Zagrebu itd. Od 1997. do danas vodio je tri znanstvena projekta koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Od 2001. glavni je urednik časopisa Scrinia Slavonica. Kao vanjski suradnik držao je nastavu na Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Uz to povremeno objavljuje i književnu prozu. Živi u Osijeku. Objavio je do sada više desetaka znanstvenih članaka i ove autorske znanstvene knjige: Čudesa svetoga Ivana Kapistrana. Povijesna i tekstualna analiza (Slav. Brod – Osijek, 1999); The miracles of St. John Capistran (Budapest, 2000); Potonuli svijet. Rasprave o slavonskom i srijemskom srednjovjekovlju (Slav. Brod, 2001); Vinkovci u srednjem vijeku. Područje grada Vinkovaca od kasne antike do kraja turske vlasti (Vinkovci – Slav. Brod, 2007); Kapisztrán szent János csodái, prev. G. di Sandri i D. Falvay (Budapest, 2009). Kao prevoditelj, priređivač i urednik objavio je ove knjige: (prev. s franc.) Annie le Brun, Izopačena perspektiva (Zagreb, 1998); (prir. i prev. s lat.) Baltazar Adam Krčelić, Izbor iz djela (Vinkovci, 1999); (prev. s franc. i prir.) Gustave Flaubert, Rječnik uvriježenih mnijenja (Zagreb, 2007); (stručna red. i bilj.) Georges Duby: Tri reda ili imaginarij feudalizma (Zagreb, 2007); (ur.) Donji Miholjac od XI. do XX. stoljeća. Zbornik znanstvenog kolokvija (Slav. Brod, 2010); (prir.) Zavičajna čitanka. Slavonija u ogledalu svoje pisane baštine (Zagreb, 2011). Tri knjige eseja - Povijest Slavonije u sedam požara (1992.), Enciklopedija ništavila (1995.) i Dnevnik iz JNA (2000.), objavljene su kao svojevrsna »sabrana djela« 2001. godine (Durieux).