- Homepage
- social sciences
- philosophy
- SINGULARNI OBJEKTI - ARHITEKTURA I FILOZOFIJA
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

SINGULARNI OBJEKTI - ARHITEKTURA I FILOZOFIJA
About the book SINGULARNI OBJEKTI - ARHITEKTURA I FILOZOFIJA
Knjiga Singularni objekti - Arhitektura i filozofija jedinstven je primjer u žanru kritičke teorije s obzirom na to da je riječ o intrigantnom razgovoru između Jeana Baudrillarda i Jeana Nouvela, dvojice vodećih suvremenih protagonista s područja filozofije i arhitekture.
Iako se učestalo inzistiralo na njihovu povezivanju, filozofija i arhitektura nisu srodne discipline u praktičnom ni metodološkom smislu. Tijekom svoje povijesti arhitektura je svakako u većoj mjeri nastojala usvajati i primijeniti filozofska znanja u svoju vlastitu teoriju nego što je filozofija rabila iskustva arhitekture i urbanizma. Štoviše, filozofija je u modernom razdobljuj pokazala razmjerno malo zanimanje prema arhitekturi što iznenađuje s obzirom da je to doba u kojem grad i graditeljstvo u svom opsegu eksponencijalno rastu. Ipak, oni se u filozofiji problematiziraju tek sporadično, primjerice u pojedinim dobro poznatim spisima Benjamina i Heideggera. Grad i građenje tako su u teorijskoj analizi prepušteni specijaliziranim humanističkim znanostima poput sociologije i antropologije, a arhitektonska se teorija u prvom redu razvija putem svoga unutarnjeg iskustva isprepletenog likovnim umjetnostima.
S napredovanjem postmodernog diskursa, usvajanjem heterogenosti kao načina promatranja svijeta i križanja različitih kulturnih i znanstvenih praksi, pažnja društvenih teoretičara više se okreće prema fenomenima urbanosti. Istodobno, arhitektura je nastojala u svoju teoriju i praksu, ponekad i mehanički, uključiti filozofska istraživanja. U rijetkim trenucima ta je razmjena poprimila oblik izravne suradnje, poput dijaloga između Petera Eisenmana i Jacquesa Derride o presjeku filozofskog i arhitektonskog diskursa dekonstrukcije...