- Homepage
- literature
- theory of literature
- STUDIJE I KRITIKE (Sabrana djela Milana Begovića)
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
STUDIJE I KRITIKE (Sabrana djela Milana Begovića)
About the book STUDIJE I KRITIKE (Sabrana djela Milana Begovića)
Nek ideja ljepote prođe kroz narode i oni su se podigli! — veli jedan pisac, govoreći o onom zlatnom čovjeku, o velikom apostolu ljepote, Johnu Ruskinu. I nema veće zasluge od ove. Ko širi tu ideju narodu, taj zaslužuje najtrajnije spomenike. Ali nije svaki čovjek za to, to su posebni ljudi — umjetnici. A nijesu ni svi narodi pristupni djelovanju tih širitelja ideja ljepote, jer im je smisao za to ili prigušen duhom vremena ili otupio u dugovremenoj nestašici takovih ljudi.
S toga je kod nas malo ko upoznao pravo Vojislava Ilijća i njegovu veliku umjetničku dušu. Je li tome uzrokom duh vremena ili spomenuta nestašica? Možda i jedno i drugo. Držalo se je, a drži se i danas u velike kod nas, da je preče učiti mladež kako će Hrvati progutati Srbe ili ovi posrbiti Hrvate, nego joj reći, složno sa trojanskim starcima, koji se ono na gradskim zidinama divljahu Parisovoj dosuđenici, da je ipak pravedno, e se božanski i drevni Ilion sravni sa zemljom rad onake ljepote (Homerova »Ilijada« pjev. III.) Za to imađasmo mnogo pjesnika, a malo umjetnika, za to naši pjesnici u najmirnije doba vitlaju handžarom i buzdovanom i ratuju, poput don Quixota, u svojoj pjesničkoj sobici, sa nevidljivim junacima. I — naravno — iza tako krvave borbe »sviće rodu rujna zora, budućnost se bolja sprema!«