STUDIJE O VIŠEJEZIČNOSTI

About the book STUDIJE O VIŠEJEZIČNOSTI

Knjiga Studije o višejezičnosti objedinjuje odabrane radove koji predstavljaju rezultat istraživanja jezičnih dodira i višejezičnosti tijekom dvadesetak godina, i to počevši od prvih članaka o adaptaciji anglicizama u talijanskom jeziku i anglicizmima u hrvatskim jednojezičnim rječnicima (objavljenih tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća), zatim preko istraživanja različitih aspekata hrvatsko-talijanskih jezičnih dodira, utjecaja engleskog kao globalnog jezika, pa do pitanja jezične politike i planiranja, posebice jezične politike Europske unije i Vijeća Europe te problematike manjinskih jezika. Teorijsko ishodište radova s područja kontaktne lingvistike teorija je i metodologija koju je razvio Rudolf Filipović u svojim brojnim radovima u kojima razrađuje prilagodbu anglicizama na ortografskoj, fonološkoj, morfološkoj i semantičkoj razini, uvodeći pritom podjelu na primarnu i sekundarnu adaptaciju. Navedena je metodologija primijenjena i na sinkronijskoj razini u analizi anglicizama u talijanskom jeziku i talijanizama u hrvatskom jeziku - pri čemu se postepeno uvodi i dijakronijska dimenzija, tj. razlikovanje između posuđenica u standardnom hrvatskom jeziku i u narječjima, koja su prije standardizacijskih procesa imala status književnih jezika - te romanizama u mjesnim govorima. Područje interesa proširuje se na kulturološko-povijesni kontekst jezičnih dodira s težištem na hrvatsko-romanskim jezičnim dodirima u povijesti Dubrovnika. Uz analizu romanizama u dubrovačkoj dramskoj književnosti, u rasponu od komedija Nikole Nalješkovića i Marina Držića iz 16. stoljeća, preko anonimnih komedija 17. i 18. stoljeća i dubrovačkih adaptacija Molirea, sve do djela Iva Vojnovića početkom 20. stoljeća, uvodi se i problematika prebacivanja kodova, uključujući sintaktičke i sociolingvističko-pragmatičke aspekte. Noviji se radovi prvenstveno bave pitanjima utjecaja engleskog jezika na jezičnu politiku i planiranje, zatim purizmom u slavenskim jezicima, jezičnom politikom Europske unije te manjinskim jezicima, s težištem na gradišćanskom hrvatskom - jeziku Hrvata iz austrijskog Gradišća. Studije o višejezičnosti dat će potreban poticaj mladim znanstvenicima humanističkih struka za njihova daljnja istraživanja različitih pitanja vezanih uz višejezičnost koja u današnjem globaliziranom svijetu zasigurno zauzima sve važnije mjesto.