UNUTARNJA ZEMLJA

About the book UNUTARNJA ZEMLJA

Peto izdanje knjige Unutarnja zemlja mjestimično je prošireno i dopunjeno, te inovirano novim sadržajima. Prethodno, knjiga je prevođena i objavljivana na engleskom, njemačkom, madžarskom i češkom jeziku. U knjizi je prikazan sadržaj kulturne povijesti Bosne i Hercegovine u višemilenijskom kontinuitetu od prethistorijskih nalaza do danas. Prikaz kulturnih fenomena i procesa praćen je ocrtavanjem osnovnih okvira političke i događajne historije u pojedinim razdobljima. Knjiga je opremljena opširnom kronotaksom – pregledom najvažnijih datuma i događaja, iscrpnom izabranom literaturom i imenskim registrom. O knjizi Unutarnja zemlja, na temelju njezinoga njemačkoga (1998) i engleskog (2001) izdanja, pisali su eminentni intelektualci, kritičari, znanstvenici – Bogdan Bogdanović, Michael Sells, Karl Markus-Gauss, Adalbert Rief, Rolf Paasch, Irene Miller, Franca Eller, Ammiel Alcalay. Alcalay jer napisao i pogovor za englesko izdanje knjige, u kojemu između ostaloga piše: „U labirintu naslijeđenih pretpostavki, namjernih manipulacija i grotesknih mitologija koje Bosna sada predstavlja, nikada nam nije bio potrebniji vodič za arbitriranje između ovih ranjavajućih i izranjavanih podjela. Ipak, usprkos tome što je toliko toga izbrisano, Bosna još uvijek predstavlja jedno mjesto i jedan narod koji otjelovljuje ljudski, geografski, historijski i kulturni pluralitet na načine koje drugi narodi i mjesta tek počinju shvaćati. Usprkos mnogim dobrim knjigama o Bosni, ništa se ne može usporediti s Unutarnjom zemljom. Iako nas na trenutke možda podsjeća na Claudija Magrisa ili Amina Maaloufa, Lovrenovićev stil predstavlja jedinstvenu i nevjerojatno zgusnutu mješavinu geografije, politike, historije, kulture i poezije.“

A za drugo izdanje knjige na njemačkom jeziku Bogdan Bogdanović je 1998. godine napisao: „Nemoguće je biti u Bosni i ne znati o ovom kompliciranom historijskom labirintu, o ovom preklapanju kulturnih slojeva. Velika zasluga Ivana Lovrenovića sastoji se u tomu da on naglašava povezanost svih ovih slojeva i time donosi manifest za očuvanje kompleksnosti. Lovrenovićevo djelo više je od kulturne povijesti, ono je kulturna filozofija koja je od temelja povezujuća i stoga u svojoj najdubljoj biti antinacionalistička.“