- Homepage
- social sciences
- sociology
- UVOD U SOCIOLOGIJU - Osnovni pristupi i teme
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

UVOD U SOCIOLOGIJU - Osnovni pristupi i teme
About the book UVOD U SOCIOLOGIJU - Osnovni pristupi i teme
Od najranijih pokušaja da se utemelji jedna nova, pozitivna nauka o društvu, u prvoj polovini devetnaestog veka, preko perioda njenog konstituisanja krajem devetnaestog i početkom dvadesetog veka, njenog klasičnog perioda, pa sve do razvoja savremenih, postmodernističkih shvatanja, sociologija je ispoljavala mnoštvo unutrašnjih protivrečnosti, ambivalentnosti i dihotomija. Jednim delom, ovi su problemi sasvim razumljivi i prihvatljivi, ukoliko se posmatraju kroz perspektivu istorijskog razvoja i sazrevanja neke nauke. Za sve nauke, bez obzira da li je reč o takozvanim prirodnim ili društvenim naukama, može se reći da su prošle kroz periode unutrašnjih teorijskih i metodoloških protivrečnosti i kriza. Isto tako se može reći da su povremene krize, obaranje starih i stvaranje novih teorija, odbacivanje starih i uvođenje novih metoda i istraživačkih postupaka sasvim očekivane i normalne faze kroz koje prolazi svaka nauka. Ipak, razvojni putevi i ciljevi, unutrašnje teorijske stabilnosti ili takozvane – paradigmatske stabilnosti – kao i odnosi teorijskog znanja prema empirijskom svetu, razlikuju se između prirodnih i društvenih nauka.