- Homepage
- literature
- prose
- other prose
- VIA BALTICA - antologija litavske kratke priče
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records

VIA BALTICA - antologija litavske kratke priče
About the book VIA BALTICA - antologija litavske kratke priče
Još uvijek nedovoljno poznata hrvatskim čitateljima, litavska književnost pripada nizu tzv. književnosti malih naroda. Slijedom povijesnih okolnosti, njezin je razvoj bio narušavan ratovima, okupacijama, ali i zabranom litavskog tiska latinicom i uporabe litavskog jezika u školama f 1864-1904). Ipak, tijekom prvih desetljeća 20. stoljeća, do trenutka kada težak udarac razvoju demokratske kulture nanosi nasilno pripajanje dijela Litve poljskoj državi (1923), taje književnost zauzimala vodeće mjesto među književnostima baltičkih naroda.
Za razliku od književnika srednje Europe i Balkana, koji su se najčešće nadovezivali na književno naslijeđe vlastitih kultura, litavski su se književnici mogli osloniti jedino na folklor, pa se raznovrsnost umjetničkih pravaca, poglavito novo-romantičarskih i avangardnih, javlja tek 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća. Uza sve to, folklorno stvaralaštvo Litavaca, i Balta općenito, toliko je prisutno u njihovim književnostima, daje, bez poznavanja baltičkog folklora i mitologije, često nemoguće shvatiti njihov umjetnički i književni doprinos.