- Homepage
- literature
- prose
- other prose
- VIJESTI IZ NIGDINE
- comics
- computer science
- current affairs
-
dictionaries / grammars / foreign languages
-
dictionaries
- croatian dictionaries
- czech dictionaries
- dictionary of art
- english dictionaries
- french dictionaries
- german dictionaries
- greek dictionaries
- italian dictionaries
- latin dictionaries
- polish dictionaries
- portuguese dictionaries
- romanian dictionaries
- russian dictionaries
- spanish dictionaries
- slovak dictionaries
- slovenian dictionaries
- foreign languages
- grammar
-
dictionaries
- economics
- gifts
- encyclopedia / handbooks
- erotica / sex
- history
- hobbies
- humour
- literature
- magazines
- maritime affairs
- multimedia publications
- natural science
- other editions
- politics
- popular science
-
reading
- 1st grade of elementary school
- 2nd grade of elementary school
- 3rd grade of elementary school
- 4th grade of elementary school
- 5th grade of elementary school
- 6th grade of elementary school
- 7th grade of elementary school
- 8th grade elementary school
- 1st grade of high school
- 2nd grade of high school
- 3rd grade of high school
- 4th grade of high school
- religion / mythology
- social sciences
- technology / engineering / construction
- textbooks
- textbooks of vocational schools and faculties
- tourism
- travel-records
About the book VIJESTI IZ NIGDINE
Sigurno je da se u Morrisovim spisima iščitava snažno libertersko nagnuće i da je Morris bio vrlo svjestan anarhističkog stajališta protiv vlade i svake političke vlasti. Prema Peteru Marshallu (Demanding the Impossible: A History of Anarchism) nema sumnje da je Morris mrzio centraliziranu državu, te stoga ne treba iznenađivati da su mnogi njegovi politički spisi nadahnjivali anarhiste, a upravo na takvom antietatističkom viđenju socijalizma morris gradi svoju sliku budućega društva u utopijskom romanu Vijesti iz nigdine u kojemu „nema vlade privatnoga vlasništva, zakona, zločina, braka, novca ili razmjene. Društvo se sastoji od federacije komuna...“
Morrisov se pripovjedač budi u nekoj nigdini, upoznaje lokalne stanovnike, sprijateljuje se s njima i kreće na put tim novim društvom u kojemu se zadesio, a u razgovorima sa svojim domaćinima razotkriva nam događaje koji su doveli do nastanka tog novog društva ali i raznorazne aspekte svakodnevnog života i svakodnevnih navada ljudi u tom novom društvu.
Važnost objavljivanja ove Morrisove utopije u sklopu biblioteke anarhističkih klasika nije u tome da se pokaže je li Morris ili nije bio pravi anarhist, nego u prinosu koji je dao svakom promišljanju nekog boljeg, ravnopravnijeg i sretnijeg društva, a tako i anarhističkom viđenju bezvlasnog i besklasnog društvenog poretka.
William Morris (1834.-1896.) je bio jedan od najpoznatijih i najplodnijih viktorijanskih pjesnika. Bio je najveći umjetnik-obrtnik svojega doba. Taj arhitekt, slikar, dekorater, tiskar, izdavač, pjesnik, esejist, prevodilac, romansijer, politički radnik doista zbunjuje svojim „renesansnim“opsegom djelovanja i k tome podjednako uspješnim na svim svojim područjima. Uspješno je vodio proizvodnju dekorativnih materijala i istaknutu trgovinu na malo u središtu Londona. Bio je i strastveni socijalistički reformator, pionir brige za okoliš, pedagog i, moglo bi se reći, feminist; u pedesetoj je godini prešao „ognjenu rijeku“ da bi postao revolucionarni socijalist, a završio je kao anarhist pošto je upoznao Kropotkina kojemu je ostao prijatelj do kraja života.