VRIJEME PROMJENA - Makarska 1918. - 1929.
ISBN:
9789537964252
Binding:
hard
Year of issue:
2016About the book VRIJEME PROMJENA - Makarska 1918. - 1929.
Ivan Hrstić smjelo je pokušao dati svoju viziju i objasniti što to određuje modernizaciju na primjeru manjega grada u Hrvatskoj i Dalmaciji na početku prošloga stoljeća. U osnovi je na temelju dobre teorijske literature odredio pojedine elemente kroz koje će je promatrati, a zatim jednog po jednog dubinski analizirao. Kako su ti elementi dobro posloženi i veoma dobro prikazuju kompleksnost priče, 491 stranica knjige uz tridesetak tablica, sedamdesetak slika i drugih priloga složno i precizno svjedoče o gradu koji živi između želje za nečim novim, boljim te stvarnosti u kojoj npr. umjesto demokracije (barem u današnjem smislu) vlada centralizacija, a umjesto prosperiteta i dalje se češće svakodnevno susreću glad i neimaština. Ipak, autor ne pada u depresiju niti prikazuje čitatelju stvari crno-bijele, nego doista nastoji dati objektivnu sliku prošle stvarnosti, često usput prikazujući realne, a duhovite ostatke prošlosti usporedno s novim i zabavnim licem Makarske s početka XX. stoljeća. Konačni je proizvod znanstvena monografija koja se čita poput napetoga romana – to je knjiga o životu i odrastanju Makarske i Makarana.
Stipica Grgić, Časopis za suvremenu povijest
About the book - VRIJEME PROMJENA - Makarska 1918. - 1929.
1. PREMA ISTRAŽIVANJU DRUŠTVENOG RAZVOJA
2. URBANI RAZVOJ MAKARSKE
2.1. PRAVNI STATUS
2.2. RAZVOJ URBANIH KARAKTERISTIKA
2.2.1. Kontinuitet naselja od prapovijesti do 18. stoljeća
2.2.2. Osnove urbanog razvoja od 18. stoljeća do 1918.
2.2.3. Urbani razvoj od 1918. do 1929. godine
3. ORGANIZACIJSKO-ADMINISTRATIVNI USTROJ I POLITIČKI ŽIVOT GRADA
3.1. OSNUTAK KRALJEVSTVA SHS
3.2. ORGANIZACIJA POLITIČKIH STRANAKA U MAKARSKOJ NAKON PRVOG SVJETSKOG RATA
3.2.1. Socijalisti
3.2.2. Hrvatska pučka stranka
3.2.3. Demokratska i Samostalna demokratska stranka
3.2.4. Savez zemljoradnika / Zemljoradnička stranka
3.2.5. Narodna radikalna stranka
3.2.6. Hrvatska zajednica
3.2.7. Hrvatska (republikanska) seljačka stranka
3.3. RAZVOJ I DJELOVANJE PODRUČNE SAMOUPRAVE U DALMACIJI I POLOŽAJ MAKARSKE U DUBROVAČKOJ OBLASTI
3.3.1. Razdoblje Austro-Ugarske Monarhije
3.3.2. Od sloma Monarhije do Vidovdanskog ustava
3.3.3. Osnivanje oblasti u Kraljevini SHS
3.3.4. Uspostava i razvoj oblasne samouprave Dubrovačke oblasti na primjeru Makarske
3.4. OPĆINSKA SAMOUPRAVA U DALMACIJI I BORBA ZA VLAST U MAKARSKOJ
3.4.1. Razdoblje Austro-Ugarske Monarhije
3.4.2. Raspuštanje Općinskog vijeća 1922. godine
3.4.3. Borba H(R)SS-a za općinsku samoupravu
3.4.4. Odjeci atentata u Narodnoj skupštini u Makarskoj
3.4.5. Uvođenje diktature i imenovanje novog Općinskog vijeća
4. GOSPODARSTVO
4.1. PROMJENA GOSPODARSKE STRUKTURE MAKARSKOG PODRUČJA U ODNOSU NA RAZDOBLJE AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
4.1.1. Suživot grada i sela
4.1.2. Poljoprivreda i ribarstvo
4.1.3. Pomorstvo, trgovina i obrt
4.1.4. Industrija
4.1.5. Turizam i ugostiteljstvo
5. DRUŠTVENA STRUKTURA
5.1. TEORIJSKI OKVIR I METODOLOŠKI PRISTUP
5.2. UKUPNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OD 1900. DO 1931. GODINE
5.2.1. Prirodno kretanje stanovništva
5.2.1.1. Sezonska kretanja nataliteta
5.2.1.2. Sezonska kretanja mortaliteta
5.2.1.3. Uzroci smrti
5.2.1.4. Smrtnost dojenčadi
5.2.2. Migracije
5.2.2.1. Iseljavanje
5.2.2.2. Doseljavanje
5.3. RODNA I DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
5.4. DRUŠTVENA STRUKTURA PREMA NACIONALNOSTI, VJEROISPOVIJESTI I PISMENOSTI
5.4.1. Društvena struktura prema nacionalnosti i vjeroispovijesti
5.4.2. Društvena struktura prema pismenosti
5.5. DRUŠTVENI SLOJEVI
5.5.1. Društvena stratifikacija
5.5.2. Struktura stanovništva prema zanimanjima
5.5.3. Analiza radno aktivnog i izdržavanog stanovništva prema rodu
5.5.4. Formiranje modernih društvenih slojeva u Makarskoj
5.5.5. Gradska elita
5.5.5.1. Politička elita
5.5.5.2. Umiješanost gradske političke elite u novčane afere
5.5.5.3. Ekonomska elita
5.5.6. Srednji društveni sloj
5.5.6.1. Slobodna zanimanja i javni službenici
5.5.6.2. Sitni obrtnici i mali trgovci
5.5.7. Niži društveni sloj
5.5.7.1. Težaci i ribari
5.5.7.2. Radništvo
5.6. DRUŠTVENA MOBILNOST
6. ŽIVOT U KRUGU GRAĐANSKE OBITELJI
6.1. OBITELJ I MODERNIZACIJA
6.2. STRUKTURA OBITELJI
6.3. ŽIVOTNI TIJEK
6.3.1. Djetinjstvo
6.3.1.1. Broj djece
6.3.1.2. Posao ili škola?
6.3.2. Mladost
6.3.2.1. Zabava
6.3.2.2. Uvjetovanost izbora bračnog partnera društvenim statusom
6.3.2.3. Miraz
6.3.3. Zrelo doba
6.3.3.1. Zakonodavni okvir stvaranja novih obitelji
6.3.3.2. Nupcijalitet
6.3.3.3. Dob mladenaca prilikom sklapanja prvog braka
6.3.3.4. Sezonske i dnevne varijacije vjenčanja
6.3.3.5. Moć i autoritet muškarca u obitelji
6.3.3.6. Uloga žena u svakodnevnom javnom životu
6.3.3.7. Nezakonita i predbračno začeta djeca te izvanbračne zajednice
6.3.4. Starost
6.4. UNUTRAŠNJOST OBITELJSKOG DOMA
7. SLOBODNO VRIJEME I DOKOLICA
7.1. TEORIJSKI KONCEPT I RAZVOJ DOKOLICE U MAKARSKOJ DO 1918. GODINE
7.2. RITAM GRADSKOG ŽIVOTA I JAVNI PROSTORI SUSRETA
7.3. TURISTIČKA PUTOVANJA KAO ODRAZ ŽIVOTNOG STILA
7.4. ORGANIZIRANA DOKOLICA
7.4.1. Gradska glazba
7.4.2. Sportski klubovi
7.4.3. Organizacije promicatelji službene ideologije
7.4.3.1. Jugoslavenski sokol
7.4.3.2. Organizacija jugoslavenskih nacionalista (Orjuna)
7.4.3.3. Jugoslavenska matica
7.4.3.4. Jadranska straža
7.5. ODNOS PREMA TIJELU I MODA
8. SUKOB SIMBOLA (CRKVA — DRŽAVA — NACIJA)
8.1. VJERSKI SIMBOLI
8.1.1. Vjera i modernost
8.1.2. Položaj Katoličke crkve u Kraljevini SHS u odnosu na razdoblje Monarhije
8.1.3. Vjerska slavlja u Makarskoj od 1918. do 1929. godine
8.1.3.1. Obilježavanje blagdana
8.1.3.2. Vjerske organizacije i drugi oblici pobožnosti
8.1.3.3. Društveni slojevi i religioznost
8.2. SVJETOVNI SIMBOLI
8.2.1. Državni simboli u službi ideje jugoslavenskog unitarizma
8.2.1.1. Proslave državnih praznika
8.2.1.2. Spomenici
8.2.1.3. Djelovanje nacionalističkih organizacija
8.2.1.4. Otpori nametanju državnih simbola
8.2.2. Nacionalni simboli
8.3. PRAKSA DAVANJA OSOBNIH IMENA KAO SIMBOLIČKI POKAZATELJ DRUŠTVENIH PROMJENA
9. „CRNA KRONIKA“ I MODERNIZACIJA
9.1. POJAVNOST KRIMINALNOG PONAŠANJA
9.1.1. Snage reda i mira
9.1.2. Sumarna analiza sedmodnevnih izvješća kotarskog predstojništva o djelovanju u redarstvenom pogledu
9.1.3. Nasilni zločini
9.1.4. Imovinski kriminalitet
9.1.5. Prekršaji protiv države i javnoga reda
9.1.6. Povrede javnoga morala
10. DRUŠTVENI RAZVOJ MAKARSKE OD 1918. DO 1929. U KONTEKSTU OPĆEG PROCESA MODERNIZACIJE