- Lista želja
- Prijava
- 0
Košarica Vaša košarica je prazna
- Naslovnica
- AUTONOMAŠI, ORJUNAŠI, PREPORODITELJI
- alternativna područja
- arhitektura
- audio izdanja
- časopisi
- društvene znanosti
- ekonomija
- enciklopedije / leksikoni / priručnici
- erotika / seks
- hobistika
- humor
- knjige za djecu
- književnost
- lektira
- multimedijalna izdanja
- ostala izdanja
- poklon galerija
- politika
- pomorstvo
- popularna znanost
- povijest
- prirodne znanosti
- publicistika
- religija / mitologija
- rječnici / gramatike / strani jezici
- strane knjige
- stripovi
- tehnika / inženjerstvo / građevina
- turizam
- udžbenici
- udžbenici strukovnih škola i fakulteta
- umjetnost
AUTONOMAŠI, ORJUNAŠI, PREPORODITELJI
O knjizi AUTONOMAŠI, ORJUNAŠI, PREPORODITELJI
Pitanja dalmatinskog autonomaštva i njegova oponenta, orjunaštva, položaja Dalmacije u njezinu neposrednom okruženju i pripadnost raznim državama, unutarnja previranja opterećena nacionalnim i etničkim nesukladnostima i dalje su povjesničarski nedovoljno obrađena, pa stoga ustuknjuju ili pred šutnjom ili iracionalnim postavljanjem neprikosnovenog mišljenja u koje se ne smije ili barem nije upitno zadirati.
U svojoj se, više od dvije tisuće godina staroj povijesti, Dalmacija, kako bi to rekli Dalmatinci, "nagledala svega", a Mira Ljubić Lorger, autorica knjige "Autonomaši, orjunaši, preporoditelji" ne šuti i ne nasjeda mitovima. Temelj njezina znanstvenog istraživanja jesu upravo neuralgični i traumatični punktovi u zadnjih dvjestotinjak godina povijesti Dalmacije. Važan dio njezina rada jest razmatranje o pronositeljima političke misli u Dalmaciji s prikazom i analizom rada niza političara uz jetku misao o tome da suvremenost nema nijednog korifeja specifično dalmatinske politike. Dakako, to nije ni čudno jer autorica između ostaloga pokazuje da je identitet suvremene Dalmacije u tolikoj mjeri "poravnat" da čak pokušaj ukidanja imena Dalmacija i njegova zamjena nazivom Južna Hrvatska (što je bila nakana devedesetih godina) nije izazvao nikakav otpor – "pokušaj je prestao, takoreći, više tihom inercijom", što je pokazatelj potpune političke pasivizacije današnje Dalmacije.
Autorica želi pokazati da takav odnos prema Dalmaciji ima dužu povijest. I u prošlosti i danas, argumentirao se trajno postojećim autonomaštvom, odnosno orjunaštvom. Podrobniji pogled u povijest Dalmacije, nasuprot tomu, pokazat će da nikakva trajnog orjunaštva ni autonomaštva nije bilo. Ali jest bilo dalmatinskog regionalizma i zaista jest postojala politička ideja kojoj nije bila svejedna forma i sadržaj buduće države.